Stručnjaci su isticali brojne prednosti upotrebe pametih brojila ali se na kraju ispostavilo da će koristi od njih imati EPS a skoro ništa krajnji potrošač.
"Politika" navodi da ova brojila imaju i nude široku lepezu i suvišnih parametara i opcija koje potrošaču ne koriste, nego mu samo otežavaju i usporavaju očitavanje za interni obračun i praćenje potrošnje.
Na brojčaniku (ekranu), u trajanju od po 5–6 sekundi, rotiraju se i smenjuju cifre 7–8 parametara, među kojima i podaci o stanju utrošene energije. To se neprestano ciklično ponavlja, a potrošače interesuju samo dva broja – stanje skupe i jeftine struje. Te dve stavke, transparentno, pregledno i čak za polupismene potrošače jednostavno, omogućavala su brojila: „"Iskre” Kranj, EI Niš, "Rudija Čajaveca" iz Banjaluke, "Ganca" iz Mađarske i druga. Ni "pametna brojila" nemaju nikakve tajmere, senzore, limitatore i slično da potrošače upozore kako da se ponašaju da bi smanjili potrošnju i ostvarili uštedu.
Čitalac ovog lista podseća i na izjave ministarke energetike profesorke Zorane Mihajlović koja je obećala građanima uvođenje dnevne niže tarife u trajanju od dva sata (od 14 do 16 časova) i 56 sati svakog vikenda (od petka u 23 do ponedeljka u sedam sati).
Malo upućenijima je poznato da se ovakav tarifni sistem koristio od 1974. do 1992. godine u celoj Jugoslaviji, a u BiH nije prekidan ni u toku rata i koristi se i sada.
Ministarska Mihajlović je, neispunjeno obećanje, opravdala zastarelošću brojila. Otuda i ne čudi pitanje upućenijih zašto EPS kasni osam godina sa stvaranjem uslova za smanjenje vlastitih troškova u poslovanju, kao i da se potrošačima smanje iznosi na računima za potrošnju električne energije?