Prema nekim studijama, Hrvatska bi tek i mogla da postane dobro tržište za srpsku šljivu jer su u Hrvatskoj poljoprivredna zemljišta zapuštena i retki se odlučuju za proizvodnju koja beleži veliki pad.
Iako šljiva predstavlja sve traženije koštunjavo voće na tržištu EU, posebno skandinavskih zemalja, Nemačke i Velike Britanije, Hrvatska ni u ovoj proizvodnji ne uspeva da postigne dobre proizvodne rezultate, a poslednjih godina, zbog različitih tržišnih poremećaja, pojedini veći proizvođači odustali su i prestali da uzgajaju šljive.
Cena konzumne šljive u Hrvatskoj kreće od sedam do deset kuna za kilogram, odnosno od 112 do skoro 160 dinara, pokazala je analiza "Smartera", konsultantske firme za poljoprivredu i prehrambenu industriju.
- Za razliku od Hrvatske, čija proizvodnja šljiva ne pokazuje znakove oporavka i rasta, susedne zemlje poput Srbije, BiH, pa i Severne Makedonije, ali i Rumunije uspešno razvijaju svoju proizvodnju, te osim konzumne šljive sve više plasiraju i izvoze različite proizvode na bazi ovog voća - od rakije, sušenih šljiva, kompota do pekmeza. Susedna Srbija proizvodi oko 500.000 tona šljiva, proizvodnja u BiH se kreće od 150.000 do 200.000 tona, dok je Rumunija takođe na 500.000 tona - ističe stručnjak "Smartera" Miroslav Kuskunović.
U prošloj godini Hrvatska je uvezla svežih šljiva u količini od 2.535 tona vrednih 1,5 miliona evra, dok je izvoz bio 845 tona za samo 540.000 evra.
Najviše šljive stiglo je iz Srbije - 913 tona, Moldavije - 619 tona, Severne Makedonije - 427 tona.
Osim u svežem stanju, Hrvatska uvozi i ogromne količine osušene šljive. Tako je prošle godine stigla količina od gotovo 1.000 tona, vredna više od dva miliona evra, od čega dve trećine dolazi iz Čilea i Srbije.
(Glas javnosti/Slobodna Dalmacija/Tanjug)