Bez mogućnosti plasmana mleka moglo bi da ostane oko 340 malih i srednjih farmera, a ova vest je izazvala priličan nemir u Osijeku, Slavoniji i Baranji.
Kako kažu u Megleu, ova odluka doneta je „zbog niza kriza koje su imale negativan uticaj na poslovanje, od krize aflatoksina preko krize Agrokora do najnovije koronakrize.“
Župan Osiječko-baranjske županije Ivan Anušić zatražio je i dogovorio za utorak 21. jul hitan sastanak sa nemačkim vlasnicima, kako je kazao novinarima, nezadovoljan jer su od lokalnih vlasti krili ovu dugo pripremanu odluku. Kaže da ga ne čudi odluka nemačkih vlasnika da proizvodnju presele u Bihać i Kragujevac, odnosno BiH i Srbiju.
– Razlozi su vrlo jednostavni – jeftiniji način poslovanja i funkcionisanja. U ovom trenutku te informacije nemam, ali pretpostavljam, s obzirom na to da se proizvodnja seli u te dve zemlje, da je to to. Naravno da mi ne možemo narediti Megleu gdje će imati svoju proizvodnju, ali možemo na drugi način izvršiti pritisak, i svakako ćemo to napraviti. Nećemo dopustiti da ovo preko noći nestane – rekao je župan Anušić.
Predsednik Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Matija Brlošić vest o zatvaranju fabrike Megle u Osijeku komentariše kao zanesenost hrvatskih vlasti privlačenjem stranog kapitala.
– Ništa domaće nije bilo dobro, sve što je dolazilo spolja bilo je prihvatljivo, pa je tako i to preduzeće otišlo u privatne ruka stranog investitora – dodaje Brlošić.
Megle je treći najveći otkupljivač mleka u Hrvatskoj sa šest posto tržišnog udela. Otkako su pred 15 godina preuzeli osiječku mlekaru, uložili su u nju oko 130 miliona kuna (17,3 miliona evra).
Osiječka mlekara u sklopu Industrijsko-prehrambenog kombinata (IPK) Osijek osnovana je 1949. godine uz pomoć Unicefa, a godinu kasnije prva je u Jugoslaviji krenula sa proizvodnjom mleka u prahu. Godine 2004. preuzeo ju je Megle.
(Izvor: Vesti)