"Kad govorimo o Crnoj Gori, to je nama veoma važna destinacija, negde oko 350.000 srpskih turista odlaze u Crnu Goru svake godine. Čini se da su oni opredelili da pre svega svoj marketinški pristup stave na neka druga tržišta. Oni su se obraćali pre svega onim platežnijim gostima iz zapadne Evrope. Međutim, ta borba je nesrazmerna, pre svega zato što zapadni turisti letuju u Italiji, Španiji, pa i Francuskoj u krajnjem slučaju. Dakle, tu Crna Gora još nije u tom rangu turističke razvijenosti da bi mogla da uđe u tu borbu", rekao je on.
Pre svega, kako kaže Seničić, to se odnosi na putnu infrastrukturu, ali i na broj aerodroma u zemlji.
S druge strane problem su i cene.
"Kad govorimo i o Hrvatskoj, ali i o Crnoj Gori, cene su dodatno podstakle ljude da ne razmišljaju o ovim destinacijama. I ja bih rekao i cene vanpansionskih usluga. Pre svega ležaljki na plažama. Nedostatak tih zakona koji daju mogućnost turistima da se dobro osećaju i da ne moraju po svaku cenu da troše novac za neke usluge za koje, recimo, u drugim državama ne moraju. Kao što je, recimo, Grčka koja je uvela novi zakon gde polovina plaža mora biti dostupna svima. Ne morate koristiti mobilijar na plaži, niti plaćati za njega. To je dovelo do sniženja cena čak i samog mobilijara, kad je reč o Grčkoj. Dok u Crnoj Gori imate mogućnost da zakupe kompletne plaže, da niko ne može da se kupa ukoliko ne plati ležaljku", rekao je Seničić.
Dodao je da je neka prosečna cena u Crnoj Gori 30 evra dnevno za dve ležaljke i suncobran.
Kada je u pitanju Hrvatska, Seničić kaže da veliki broj individualnih srpskih turista odlazi tamo, i da nema organizovanih polazaka ili vrlo malo u odnosu na Grnu Goru.
"To je uglavnom deo Istre, koji je nama najzanimljiviji. Poslednjih godina imamo i beležimo značajan broj turista i na tom srednjem primorju u Hrvatskoj. Ali u svakom slučaju, Hrvatska je destinacija koja od starta se nije predala tom masovnom turizmu. Oni su vrlo ciljno i planski razvijali određenu strukturu i hotele. Nisu dozvoljavali hiper izgradnju hotela i smeštajnih kapaciteta. I to je samo po sebi u svetlu velike tražnje, podiglo cene značajno. I ove godine su, čini se, hrvatski ugostitelji i hotelijeri podigli te cene očekujući da će to ponovo da se vrate turisti iz Zapadne Evrope na isti način. Nažalost, nisu", rekao je on.
Međutim, u avgustu se situacija popravlja, ali svakako neće uticati na kompletne rezultate cele sezone.
Seničić je ocenio da se u celom svetu menja turistička slika i da su na turizam u globalu poslednjih pet ili šest godina uticale nestabilnosti u svetu.
"Ratni sukobi u Evropi, koliko god oni daleko bili svima nama u kilometrima, oni su vrlo blizu kada pogledamo turistička kretanja. S druge strane, imamo još jedan ratni sukob između Izraela i Palestine. Imate dva žarišta koje utiču pre svega ekonomski na kompletan svet. Vidimo da postoje trendovi otpuštanja radnika u celoj zapadnoj Evropi koji su posredni problemi ovih ratnih sukoba. I opet uz sve to dolazi do jedne globalne inflacije koja takođe pospešuje upravo to povećanje cena. A ako pogledamo, s druge strane da imamo kategorije stanovništva koji u stvari lošije žive u ovom trenutku zbog povećanih troškova života, onda je potpuno jasno da turizam mora da trpi", rekao je on.
Govoreći o situaciji na srpskim planinama i posećenosti tokom leta, Seničić kaže da jedino Zlatibor beleži nešto veći broj turista i stranih i domaćih.
"Ove ostale planine su negde ispod nivoa. I, generalno, domaći turizam, kada je reč o domaćim gostima, beleži dosta slabije rezultate nego prošle godine i za to postoje razlozi. Manji je broj vaučera, pre svega, s jedne strane, ali i s druge strane je unutrašnja društvena i politička situacija", rekao je on.
Govoreći o prevarama na internetu i lažnim putovanjima, Seničič je rekao da je važno da se ljudi edukuju i da pregledaju više istih ponuda kroz različite sajtove, na primer istu kuću ili hotel, da provere slike, informacije.
Istakao je da se ove godine javilo oko hiljadu ljudi koji su doživeli neku vrstu prevare.
Kada je u pitanju platforma Booking, Seničić dodaje da mogu i tu da se dese određene neprijatnosti.
"Uvek može da vam se desi neprijatnost kada idete na te platforme. Vi onda potpadate pod zakone tamo gde je Booking registrovan. Ne možete da ostvarite nikakva prava u Srbiji. To je ono što je najvažnije da ljudi znaju. A da može biti problema, može. Pre nekog vremena smo imali dve porodice koje su preko Bookinga nešto uplatile. Novac im je vraćen. Booking je ozbiljna platforma, on je novac vratio. Međutim, bolja je varijanta uplaćivati u regularnim privrednim subjektima, odnosno turističkim agencijama, u zemlji iz koje ste, jer onda možete ostvariti sva svoja prava", rekao je on.
Glas Javnosti/ T02S