– Ukinuti sve naknade za vode, kao što je to učinjeno u Češkoj, na primer, gde proizvođači ne plaćaju vodne doprinose. U Hrvatskoj su one smanjene osam puta, ali država tamošnje proizvođače motiviše i tako da za svaki izvezen kilogram šarana bilo gde (a izvoze ga samo u Srbiju) dobiju jedan evro pomoći države – kaže za Politiku Mirjana Miščević, viši savetnik pri Privrednoj komori Srbije. Smatra da bi morali da postoje uslovi kao za proizvođače u konkurentskim zemljama. Između ostalog bi trebalo omogućiti našim proizvođačima da izvoze ribu u Evropsku uniju.
– Ne možemo da izvezemo ribu u zemlje EU i smatramo da bi Uprava za veterinu trebalo da uradi svoj posao kako bi se to omogućilo proizvođačima, a to bi ih i motivisalo da se vrate proizvodnji – napominje Miščevićeva. Dodaje da naknade koje plaćaju učestvuju sa 10% u proizvođačkoj ceni, ali mnogi nisu bili u mogućnosti da plate ove obaveze, pa sada imaju nagomilane kamate. U ovom trenutku su opstali srednji i mali ribnjaci. Grupacija za ribarstvo apele za smanjenje naknada, šalje nadležnima godinama, ali jednostavno država nije imala sluha.
Krum Anastasov, direktor ribnjaka Kapetanski rit iz Kanjiže i predsednik Grupacije za ribarstvo navodi da su tokom korone kada je ovaj sektor doživeo i najveću štetu, tražili uvođenje moratorijuma na plaćanje ovih obaveza, ali je i to ostalo bez odgovora.
– Plaćamo naknade po tri osnova – korišćenje voda ili vodna dobra, na osnovu veličine ribnjaka i treći, najnelogičniji, je odvodnjavanje. Ove obaveze iznose ukupno 16.000 dinara po hektaru. Ribarstvo kroz PDV, vodoprivredne i druge obaveze koje plaća državi izdvaja godišnje 800 miliona do milijardu dinara, a subvencije koje dobija su simbolične. Ribnjaci dobijaju 10 dinara po kilogramu proizvedene i prodate konzumne ribe, što je u proseku godišnje 35 do 45 miliona dinara za celokupnu produkciju u srpskom ribarstvu – objašnjava Anastasov.
Ukoliko se borimo protiv sive ekonomije, dodaje, a znamo da je prosečna cena kilograma ribe 500 dinara, subvencija bi trebalo da bude makar u nivou PDV-a, a to je 50 dinara. Od nekadašnjih 11 velikih ribnjaka u Srbiji opstala su samo tri, a samo dva rade u punom kapacitetu. Nedavno je i Pokret obnove Kraljevine Srbije (POKS) zatražio od vlade da ukine plaćanje vodnog doprinosa za ribnjake kako bi se gajenje rečnih riba u našoj zemlji sačuvalo od nestanka.
– Srbija je za kratko vreme od ozbiljnog proizvođača postala uvoznik rečne ribe. Ukoliko se ovaj trend nastavi uskoro će ova privredna grana biti na rubu nestanka i zbog toga je neophodno da se donesu mere za njeno očuvanje – izjavio je Vojislav Mihailović, potpredsednik Skupštine Srbije i predsednik POKS-a. U 2021. godini na čak pet hiljada hektara gotovih ribnjaka nije zasnovana proizvodnja, što je za našu zemlju direktni gubitak od 700.000 EUR.
3 min
41 min