Nakon istraživanja, može se zaključiti da je tržište nekretnina u Beogradu i dalje u fazi promena, sa različitim trendovima u zavisnosti od lokacije. Cene kvadrata u Beogradu pokazuju raznolikost u zavisnosti od opštine. Na primer, na Vračaru su prosečne cene kvadrata najviše, dok je u Borči zabeležen blagi pad cena. Slično tome, cene u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu su ostale stabilne ili su blago pale u odnosu na prethodni period.
Većina investitora smatra da su na stabilizaciju cena stanova uticali smanjenje udela kupoprodaje stanova finansiranih kreditima i pad kupovne moći stanovništva. Zanimljivo je da je većina anketiranih agencija navela tri glavna faktora koji su uticali na njihovo poslovanje: nepovoljni uslovi kreditiranja, smanjena potražnja za nekretninama i neizvesna geopolitička situacija.
Postoje, međutim, i predviđanja da bi cene nekretnina u starogradnji mogle pasti za do 20%, a u nekim delovima Beograda već se mogu kupiti povoljnije stanovi. S druge strane, udeo delimično regulisanog tržišta u ukupnoj vrednosti nepokretnosti raste, a poslednji izveštaji pokazuju stabilizaciju i umereniji rast cena stanova na nivou cele Srbije.
Uzimajući sve ovo u obzir, može se reći da tržište nekretnina u Beogradu i Srbiji generalno pokazuje znake promena, sa određenim predelima gde cene padaju, dok su druge lokacije još uvek na visokim cenama. Ovo predstavlja značajne informacije za one koji razmišljaju o kupovini nekretnina u ovom regionu.
Glas javnosti