Dolovac, prema podacima Agencije za sprečavanje korupcije, prima tri plate, a najveća je za funkciju vrhovne tužiteljke i ona joj je povećana za više od 70.000 dinara u odnosu na prethodnu godinu.
Zagorka Dolovac izabrana je za vrhovnu javnu tužiteljku (tada republičku) davne 2010. godine i od tada obavlja tu funkciju. Iako tolike godine obavlja dužnost, njeni mandati definitno ćr ostati u senci ćutanja o svim velikim aferama i slučajevima u Srbiji. Upravo to joj spočitava javnost u Srbiji, odnosno to što je morala da reaguje u brojnim slučajevima, a nije.
Njen mandat ostaće u senci činjenice da niko nije odgovarao za pad helikoptera, bespravno rušenje u Savamaloj, smrt vojnika na Pešteru, ali i mnoge druge… Ipak, to je ne sprečava da napreduje u karijeri, o čemu svedoče i izveštaji Agencije za sprečavanje korupcije.
Dolovac prima tri plate – jednu kao vrhovna javna tužiteljka, drugu kao članica Visokog saveta tužilaštva (VST), a treću kao članica Ispitnog odbora za polaganje pravosudnog ispita u Ministarstvu pravde.
Njega primanja su u 2024. iznosila 529.550 dinara za funkciju vrhovne tužiteljke, kao članica VST primala je 73.750 dinara, dok je kao članica Ispitnog odbora dobijala 52.500 dinara.
Ipak, u 2025. godine došlo je do promena, povećane su joj plate i primanja za oko 100.000 dinara.
Tako Zagorka Dolovac sada kao vrhovna tužiteljka prima 603.228 dinara, što je za 73.678 dinara više nego prethodne godine. Kao članica Visokog saveta tužilaštva sada mesečno prima 90.745 dinara, što je za 16.995 dinara više u odnosu na 2024.
Takođe, kao članica Ispitnog odbora za polaganje pravosudnog ispita prima 61.875 dinara, što je za 9.375 više nego prethodne godine.
Ukupno, njena mesečna primanja iznose 755.848 dinara.
Podsetimo, Zagorka Dolovac je na mesto Republičke javne tužiteljke izabrana 2009. godine, stupila je na tu funkciju 1. januara 2010. godine, a zatim je na istu reizabrana 2015. godine, 2021. opet. Njene mandate obeležile su brojne afere poput „Krušika“, „Jovanjice“, „Savamale“, ‘’Helikoptera’’, slučaj pada grupe Veljka Belivuka, ali i mnoge druge, čiji epilog javnost Srbije još uvek nije dočekala.
Ono što se njoj najviše zamera jeste njeno upadljivo ćutanje o važnim društvenim temema, sa pozicije sa koje nikako ne bi smela da ćuti, pa se postavlja pitanje da li je tim ćutanjem anestezirala javnotužilačku organizaciju, čime je istu izolovala, pre svega od građana, koji sa pravom očekuju odgovore na mnoga pitanja, kao i jednu snažnu i odlučnu reakciju Republičkog javnog tužioca.
.
Glas Javnosti/ N07S