Bazna inflacija, u koju se ne računaju promenjive cene hrane i goriva, blago je usporila, ali je i dalje visoka i iznosila je 5,6 procenata.
Iz tog razloga se očekuje da će ECB nastaviti kampanju obuzdavanja inflacije povećanjem kamatnih stopa i to na sastanku u četvrtak u Frankfurtu za četvrtinu ili pola procenta.
Manje povećanje kamante stope predstavljalo bi umereniji pristup u seriji brzih povećanja koje je banka napravila.
Veće povećanje kamatne stope naglasio bi da postoji zabrinutost da se inflacija još uvek ne vraća na ciljana dva odsto koji se smatra najboljim za privredu.
Rast inflacije u početku je bio podstaknut visokim cenama energenata zbog ruske invazije na Ukrajinu: Moskva je prekinula većinu svojih isporuka prirodnog gasa Evropi, a postojao je strah da će zbog rata biti smanjena ponuda nafte na tržištu.
Oporavljanje potražnje nakon najgore pandemije COVID-19 i problemi sa zalihama delova i sirovina takođe su odigrali ulogu.
Povećanje stope je glavno sredstvo centralnih banaka protiv inflacije. Više stope povećavaju cenu kredita za potrošnju ili ulaganja i na taj način hlade potražnju za robom.
Ali brzo monetarno pooštravanja od strane ECB-a i Federalnih rezervi SAD izazvao je zabrinutost u vezi sa uticajem na ekonomski rast.
SAD i dalje strahuju od recesije, dok je evropska privreda jedva uspela da izbegne recesiju u prva tri meseca ove godine sa oskudnim porastom proizvodnje od 0,1 odsto.
Zvaničnici za bankarstvo i finansije Evropske unije kažu da je direktan uticaj američkih bankarskih problema minimalan, prenosi N1.