Nezadovoljni poljoprivrednici naglasili su tokom protesta da ih je ovakva situacija dovela do ivice bankrota jer su se zaduživali i po visokim cenama kupovali repromaterijal da bi mogli da obave prolećnu setvu. Tvrde i da su prevareni jer im je tokom žetve Ministarstvo poljoprivrede savetovalo da ne prodaju žito jer će cena rasti, ali je ona pala i za 40%.
Udruženje Agrounija i sindikat poljoprivrednika Solidarnost masovnije proteste zakazali su za 11. i 17. januar. Zatražili su od vlade da se odmah obrati Evropskoj komisiji za hitno uvođenje stope carine od 50 odsto na žitarice i uljarice koji se uvoze iz Ukrajine. Na koji način preplavljivanje tržišta ukrajinskom robom utiče na proizvođače u Srbiji i kakve bi mogle da budu posledice. Cene pšenice i kukuruza već nekoliko nedelja konstantno padaju, a pritom je u poslednje vreme zabeleženo i zatišje na domaćoj berzi zbog pada tražnje, prenosi portal Ekapija.
Agrarni analitičar Žarko Galetin kaže za Politiku da Srbija nikada nije bila uvoznik ukrajinske pšenice, a još manje kukuruza jer smo imali dovoljno svoje robe i stabilne bilanse.
– Mi smo uvozno nezavisni čak i u ovoj lošoj godini. Ipak, to je berzanska roba, to je sistem spojenih sudova i cene se prelivaju na sva tržišta. Ne može se, recimo, dogoditi situacija da je cena u Americi 350 dolara po toni, a u Srbiji 250 – objašnjava Galetin. Prema njegovim rečima, ova godina je apsolutno jedna neregularna godina sa stanovišta tržišne logike.
U jednom trenutku imali smo i do 20 miliona zarobljene robe u Ukrajini zbog blokade crnomorske luke. To su količine koje su nedostajale u prometu na svetskom tržištu.
– Sada su pušteni kukuruz i pšenica koji su dugo stajali i koji su vrlo problematičnog kvaliteta. Ukrajinci su cenu maksimalno spustili, kao na sezonskim rasprodajama, samo da se roba proda – naglašava Galetin. Dodaje da je to toliko poremetilo tržište da smo se sada našli u jednoj potpuno neuobičajenoj situaciji.
– Sva ta roba bila je skuplja u vreme žetve nego što je sad, što je suprotno svim dosadašnjim principima. Ovo je veliki problem za sve proizvođače, pa i one iz Srbije jer su i oni primenjivali agrotehniku u vreme izuzetno visokih cena inputa, pre svega đubriva. I ovde se postavlja otvoreno pitanje o ekonomskoj isplativosti i zatvaranju kalkulacija, što Poljaci sada najviše osećaju – navodi Galetin. Napominje da je pad tražnje, koji je primetan, posledica očekivane recesije. On ipak očekuje da će ovaj talas velike ponude žitarica s niskim cenama proći jer su prehrambeno zavisne države oberučke prihvatile te kontingente i deo njih će naći svog kupca.
– Procene su da će, već u drugoj polovini januara, cene prestati da padaju i da će se do tada istrošiti deo zaliha. Cene bi tada mogle da se vrate na neki realniji nivo – kaže Žarko Galetin.