Glas Javnosti

Ovo povrće donosi milione uzgajivačima

Ekonomija
Autor: Glas javnosti

Kažu da zarade ima i da je najbolje da se seje više povrtnih vrsta

Povrtare, koje su zaobišle ovogodišnje oluje i nepogode, imaju razloga da trljaju ruke jer su uglavnom "brali" solidnu zaradu.


Za sejanje krompira treba spremiti po hektaru čak 8.000 evra, za šargarepu i crni luk oko 10.000 evra, lubenice oko 5.000 evra, pasulja oko 2.500 evra... S druge strane, u solidnim godinama i prinosi ovoga povrća kod profesionalnih povrtara mogu, na primer, kod krompira i luka da budu 40 do 50 tona po hektaru, šargarepe 60 tona po hektaru, pasulja do tri tone po hektaru.

Tako za hektar šargarepe treba uložiti oko 10.000 evra - 1.180 000 dinara. Kilogram šargarepe od, na primer, 50 dinara naveliko i prinos od 50 tona po hektaru donosi 2,5 miliona dinara, duplo od uloženih 1.180.000 dinara, odnosno po hektaru zarada je oko 1.320.000 dinara.

Dr Đorđe Vojnović sa Poljoprovrednog fakulteta u Novom Sadu rekao je da se kod nas seje više od 40 različitih povrtarskih vrsta, ali da je oko 30 ekonomski značajno.


- Tokom protekle godine, najisplativija proizvodnja ostvarena je kod crnog luka i standardno kod paprike i paradajza. Pošto na domaćem tržištu nemamo dovoljno pasulja i krompira te dve povrtne vrste mogle bi biti perspektivne za domaće povrtarstvo - kaže Vojnović.

Kilogram crnog luka prodaje sa 45 dinara, dok je u junu išao i do 80 dinara. Kod nekih profesionalnih povrtara rod je bio svega 30 tona po hektaru, a u dobrim godinama mogu da budu i 80 do stotinu tona.

Ukoliko se pomnoži 30 tona po hektaru sa 45 dinara dobije se 1.350.000 dinara ili 2.250.000 dinara kada je luk vredeo naveliko 75 dinara. Zarada u oba slučaja postoji jer setva po hektaru od oko 10.000 evra - 1.180.000 dinara je isplaćena.


Molski mali povrtari koji su sejali peršun zadovoljni su cenom kilograma peršuna koji na pijacama prodaju za 300 dinara po kilogramu, a naveliko pet do deset kilograma za 250 dinara kilogram.

Kažu da zarade ima i da je najbolje da se seje više povrtnih vrsta, jer se onda prihodi i gubici prelivaju i mogu pokrivati troškovi onog povrća koje je podbacilo.

Po hektaru se, napominju, kod profesionalnih proizvođača može dobiti 20 tona peršuna.

Glas javnosti/T02S

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR