"To je rezultat uvođenja reda u sistem izdavanja uvoznih dozvola i obaveze da se one dopunjuju podacima neophodnim za praćenje porekla i sledljivosti proizvoda. Naročito je važno u ovom momentu, pošto se u susednoj Mađarskoj pojavila opasna zarazna bolest životinja slinavka i šap", rekao je Glamočić za današnje izdanje Večernjih novosti.
Kako je dodao, Srbija je zemlja sa dugom tradicijom u svinjarstvu, a našla se u apsurdnoj poziciji da uvozi svinjsko meso, zbog čega je odmah reagovano kako bi se stabilizovalo tržište i zaustavili se dalji poremećaji.
"Promene u izdavanju dozvola nisu restriktivne, već neophodne za uvođenje transparentnosti i zaštitu domaće proizvodnje, kao i zdravlja građana", naveo je Glamočić.
Naglasio je da Srbija ima najbolju prehrambenu sigurnost u čitavom regionu, naglašavajući da ne zavisi od uvoza.
"Šta god da se desi može da ima samodovoljnost u svim namirnicama. Kad imamo stabilnu cenu, ljudi će ulagati u sektor svinjarstva. Zato ćemo pooštriti i povećati broj inspekcijskih kontrola. Jer mora tačno da se zna za šta može da se služi zamrznuto meso, za šta rashlađeno, kako mora da se deklariše. Ne može da bude meso iz uvoza, a da se ne naznači rok trajanja ili kada je uvezeno. Zbog dužine transporta, to meso u prodavnicama ne može da bude mlađe od sedam, a u većini slučajeva je deset dana", naveo je ministar poljoprivrede.
Glamočić je ocenio da u proteklih 30 godina u sektoru mlekarstva nikada nije bilo ovoliko loše, a naglašava da država daje odlične podsticaje i da je podignuta proizvodnja koja je porasla za desetak odsto.
"Prošle godine, međutim, desila nam se pojava aflatoksina koji prelazi u mleko i tu smo bili limitirani u izvozu. Ta vancarinska barijera koju je EU nametnula, zbog Amerikanaca, sad košta i nas. Ograničava nam izvoz, a s druge strane imamo enorman uvoz mlečnih proizvoda. Na prvom mestu to je sir koji u sebi sadrži palmino ulje i ne može se nazvati sirom, a nama prema nekim proračunima oduzima čak oko 25 odsto našeg otkupa mleka", kaže Glamočić.
Naglašava da je to napravilo zagušenje, tako da je ovih dana u Srbiji prisutno otkazivanje otkupa, te je država bila prinuđena da napravi red u izdavanju uvoznih dozvola, kako bi se stabilizovalo tržište.
Istakao je da je potrebna digitalizacija farmi, kako bi mladi ljudi ostali na selu.
Dodao je da je u pripremi uredba, koja je u završnoj fazi a u narednih nekoliko nedelja biće usvojena na Vladi, kojom se onemogućava prodaja proizvoda sa sirom koji je od palminog ulja, a ne od mleka ukoliko to nije naznačeno.
"Takav proizvod će moći da se nađe na tržištu, ali moraće da bude jasno označeno. Burek se, na primer, masovno pravi sa sirom od palminog ulja, čak i pavlaka u restoranima brze hrane. Ti proizvodi sa palminim uljem stižu uglavnom iz uvoza sa svih strana, a čak je počela proizvodnja i na našem tržištu. Ništa mi ne zabranjujemo, ali ne možemo da dozvolimo da neko misli da je detetu kupio sir, jer na etiketi krupnim slovima piše mleko dok je ispod sitnim slovima naznačeno palmino ulje sa učešćem većim od 50 odsto", naglasio je ministar.
Govoreći o žalbama poljoprivrednika, Glamočić navodi da se one najčešće odnose na kašnjenje u isplati podsticaja, dodajući da je to problem koji se desio kada je otvoren e-agrar jer je sve urađeno izuzetno brzo i ne vodeći računa o prosečnoj starosti srpskog poljoprivrednika.
"Čak i mlađim poljoprivrednicima bilo je teško uvesti obavezu da sve završavaju preko e-agrara, ali svakim danom ide to sve bolje", rekao je Glamočić.
Na pitanje kako komentariše zahteve studenata da se raspišu vanredni parlamentarni izbori, Glamočić je podsetio da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić nudio već referendum i vanredne parlamentarne izbore koje niko nije hteo da prihvati.
"Profesor sam fakulteta i mislim da su u celoj toj priči više uključeni profesori nego studenti. Kod mene na fakultetu se javno objavljuju zapisnici sa plenuma, kada su konkretno glasali ko će biti premijer ekspertske vlade, glasalo je ukupno 16 studenata i profesora. A na našem fakultetu studira nekoliko hiljada akademaca", naveo je Glamočić.
Glas javnosti/Tanjug