Primetno je, međutim, da je bilo manje lažnih krupnih novčanica od 200 i 500 evra, koje kriminalci tipično peru kupovinom skupih satova i automobila, zbog čega je, uprkos povećanju broja falsifikovanih novčanica, šteta u Nemačkoj bila manja nego godinu ranije – 4,5 nasuprot 5,1 miliona evra.
Evropska centralna banka je 2019. zaustavila štampanje novčanica od 500 evra, a u interesu bezbednosti nedavno je izmenila novčanice od 100 i 200 evra.
„Veći broj lažnih novčanica ne znači da su falsifikati bolji. Najprimitivnije kopije su očigledno prepoznatljive kao lažni novac“, rekao je Balc.
Na primer, u opticaju se godinama pojavljuju novčanice od 10 i 20 evra sa štampanim upozorenjem da se radi o lažnom novcu. Kriminalci, naime, plasiraju novac iz igara i filmske rekvizite.
Uprkos tome, najčešće zahvaljujući nepažnji, prošlogodišnja šteta u Nemačkoj bila je četvrta po veličini u poslednjih 20 godina, a u evrozoni je čak porasla sa 25 miliona evra u 2023, na 26,2 miliona prošle godine.
Šansa da potrošači završe sa lažnom novčanicom u novčaniku je ipak mala, ocenila je Bundesbanka. U Nemačkoj je 2024. na 10.000 stanovnika bilo devet, a u Evropi 16 lažnih novčanica.
Glas Javnosti/ N01S