Krajem prošle godine vlada Srbije donela je Uredbu o kriterijumima za određivanje aktivnosti koje utiču na životnu sredinu, kojom je uveden nov način obračuna eko-takse. Umesto po metru kvadratnom poslovnog prostora i bruto ostvarenom prihodu, sada će na iznos obaveze uticati pre svega delatnost, odnosno koliko firma zagađuje životnu sredinu, ali i veličina samog preduzeća. Ideja nadležnih je da se dođe do principa "plati koliko zagađuješ".
U udruženju "Zaštitnik malih biznisa Srbije" smatraju da je naplata eko-takse još jedan vid parafiskalnog nameta koji se nameće svima, bez obzira na to da li delatnost kojom se privrednik bavi zaista dovodi do zagađenja životne sredine ili ne. Oni ističu i da se godinama ekološke takse troše na sve drugo, samo ne na ekologiju i traže njeno ukidanje.
Na osnu Uredbe koju je usvojila Vlada delatnosti firmi su rangirane u tri grupe - oni koji imaju veliki, srednji i mali uticaj na životnu sredinu. Među "najuticajnijima" su poljoprivredna proizvodnja, uzgoj životinja, eksploatacija uglja, prerada mesa, tekstilna, hemijska industrija... Građevinarstvo, pa time i rušenje objekata, izgradnja puteva i železnice ima srednji uticaj. Baš kao i snabdevanje vodom i električnom energijom i gasom. Mali uticaj imaju trgovina, kopneni i i železnički prevoz, istraživanje, administrativna delatnost ...
Privreda ocenjuje da je novim načinom obračuna učinjen pomak, ali da je pre Uredbe valjalo napraviti detaljnu studiju koliko koja delatnost zaista utiče ne životnu sredinu.
- Postoje firme koje već zbrinjavaju na adekvatan način svoj otpad i njima je trebalo umanjiti ovu obavezu - kaže Dragoljub Rajić iz Mreže za poslovnu podršku.
Privreda do 31. jula treba da se prijavi za eko-taksu za 2019. i 2020. godinu. Ukoliko preduzeće posluje na teritoriji više lokalnih samouprava, ukupan godišnji iznos se deli među njima.
Podsećamo su i građani, na osnovu prvobirno usvojene Uredbe morali da budu nosioci eko-takse. Planirano je da se od domaćinstava za ovu namenu godišnje naplati po 1.200 dinara. Vlada je ubrzo odustala od ove ideje, tako da su građani pošteđeni ovog davanja. Obaveza je ostala samo privredi.
(Izvor: Novosti)