Sabirajući rast penzija u prethodne dve godine, Danas je došao do procenta od oko 29 odsto. Stavljanjem ovog procenta u odnos sa najavom ministra, a uz ocenu profesora FEFA Gorana Radosavljevića – penzije bi do kraja tekuće godine morale skoro još toliko da porastu kako bi dostigle 55 odsto, koliko Mali najavljuje.
Ipak, s obzirom da ministar prilikom gostovanja nije naveo od kog meseca povećanja ulazi u računicu koja vodi do 55,8 odsto.
Ministar Mali je na Tredsu, korak po korak razložio povećanje od 55 odsto na „dve godine“.
„“Stručnjaci zbunjeni računicom” po kojoj će u sledećoj godini, u odnosu na decembar 2021. godine, penzije kumulativno biti povećane za više od 55%, kako sam juče izjavio u medijima. S obzirom na to da “stručnjaci” ne znaju da izvedu računicu, uradiću to umesto njih. Dakle, penzije su povećane tokom 2022. godine dva puta, u januaru 5,5%, pa vanredno u novembru 9%. Zatim su indeksirane početkom 2023. sa 12,1%, a u oktobru 2023. će biti povećane dodatno za 5,5%. Osim toga, očekujemo usklađivanje penzija u 2024. od 14,6%. Takvom dinamikom indeksacije, ostvaruje se kumulativni rast penzija od 55,8% u odnosu na decembar 2021. godine. Podsetiću tzv. stručnjake i da će prosečna penzija u januaru sledeće godine iznositi 389 evra, dok je 2012. godine iznosila 204 evra“, predočio je Mali.
Ipak, ni ovo nije razjasnilo kako se 55 odsto uklapa u dve godine, s obzirom da bi, ako krenemo od decembra 2021, koji ministar navodi kao osnovicu, dve godine bilo u decembru 2023. godine. Odatle nedoumica odakle se u računici pojavila 2024. godina.
Ministar je odlučio da u postotku povećanja penzija ostavi 2024. godinu, ali kako bi period bio „dve godine“, izbacio je prethodno pomenutu 2021. godinu.
„Dve godine se odnose na period od januara 2022. godine, kada je nastalo prvo povećanje penzija iz pomenute računice, do januara 2024. godine, kada će uslediti povećanje od 14,6%. Dakle, za dve godine, imamo kumulativno povećanje penzija od 55,8%. Brojevi ne lažu“, kaže ovaj put Mali.
Glas javnosti/D05S