Glas Javnosti


Kripto bum od 100 milijardi dolara: Evo ko je najviše profitirao

Ekonomija
Autor: Glas javnosti

Od Anchorage Digital-a do BitGo-a i Morgan Stenlija, sve veći broj finansijskih firmi ubira velike naknade vozeći se na talasu korporativne kupovine kripto valuta, odnosno bitkoina.

Rekordan broj javnih kompanija dodaje kriptovalute u svoje bilanse stanja, navodno kako bi diverzifikovali svoje portfelje, zaštitili se od inflacije i privukli nove investitore.

Neizrečeni razlog, naravno, jeste želja menadžmenta da podigne cenu akcija. U poslednjim mesecima, samo najava tzv. „kripto trezorske“ strategije bila je dovoljna da podigne tržišnu cenu akcija.

Prava zarada, međutim, odlazi trgovcima „ašovima i lopatama“ ovog zlatnog naleta: čuvarima sredstava, brokerima, menadžerima imovine i investicionim bankama koje ubiru naknade na svakoj transakciji, transferu i ugovoru o skladištenju. Tokom poslednjih šest meseci, trend je dostigao „tačku usijanja“.

„Zarazan trend“

Postao je „postao potpuno zarazan“, kaže Nejtan Mekoli, suosnivač i izvršni direktor kompanije Anchorage Digital sa sedištem u San Francisku.

Njegova kripto banka već je sklopila ugovore za upravljanje bitkoin trezorom vrednim dve milijarde dolara u vlasništvu Tramp Media. Kao i portfeljem od 760 milijuna dolara kompanije Nakamoto Holdings, kompanije fokusirane na bitkoin koja je nedavno najavila SPAC spajanje s KindlyMD-om. Reč je o malojzdravstvenoj kompanijiiz Solt Lejk Sitija koja posluje s gubicima. Njena akcija pre maja prodavala se za manje od dva dolara.

Danas se KindlyMD-ova firma pod nazivom Nakamoto kotira pod oznakom NAKA na Nasdak berzi. Njene akcije se prodaju po 15 dolara, što joj daje tržišnu vrednost od 114 miliona dolara.

Sve se kupuje

Pre godinu dana, mala grupa korporativnih kupaca kolektivno je posedovala nešto više od 416.000 bitkoina. Danas, najmanje 152 kompanije koje javno trguju kontrolišu više od 950.000 novčića.

Vrednost iznosi više od 110 milijardi dolara, prema podacima sajta BitcoinTreasuries.net. Nesporni „veliki igrač“ među njima i dalje je milijarder Majkl Sejlor sa svojom kompanijom Strategy. Ona je pionir u korporativnoj upotrebi kriptovaluta.

Oslanja se na kreativne metode finansiranja. Od konvertibilnih obveznica do varijabilnih preferencijalnih akcija bez roka dospeća.

Strategy Inc., koja je započela kao mala softverska firma iz Tajson Kornera u Virdžiniji pod imenom MicroStrategy, danas poseduje bitkoine vredne 73 milijarde dolara. Tržišna kapitalizacija joj je 95 milijardi dolara što je 25% više u odnosu na vrednost njene kripto imovine.

A sledbenici Strategy-ja ne staju samo na bitkoinu, kupuju i iter, solanu i čitav niz drugih digitalnih sredstava. Samo ove godine, kompanije su prikupile više od 98 milijardi dolara u te svrhe.

To pokazuju podaci kripto savetodavne firme Architect Partners. Dodatnih 59 milijardi obećano je od strane 139 kompanija od juna.

Šta još treba znati?

Najnoviji primer World Liberty Financial, kripto firma u većinskom vlasništvu Trampove porodice, nedavno je najavila da u svom trezoru ima 1,5 milijardi dolara osiguranih sopstvenim tokenom WLFI. To se nadovezuje na trezor od dve milijarde dolara u bitkoinima, koji drži Tramp Media.

Za sada je širi uticaj ovog trenda teško kvantifikovati jer je još u ranoj fazi, kaže Eliot Čun iz firme Architect Partners.

„Groznica“ je već „generisala veliki broj naknada na svim nivoima.“

Naknade za garancije emisije i druge provizije iz emisija preferencijalnih akcija i konvertibilnih obveznica već se pokazuju kao unosan posao za brojne tradicionalne investicione banke i brokerske kuće. Među njima su Morgan Stenli, zatim Barclays Capital, Moelis & Company i TD Securities.

Na primer, firma Strategy je u martu ponudila 722 miliona dolara vrednu emisiju od 8,5 miliona povlašćenih deonica. Morgan Stanley je bio među onima koji su garantovali zajedno s još otprilike desetak drugih kompanija zaradivši procenjenih 10 miliona dolara naknada.

MARA Holdings, kompanija iz Fort Lauderdalea posvećena rudarenju kriptovaluta, a sada i kupovini i gomilanju bitkoina, u julu je izdala 950 miliona dolara vredne konvertibilne obveznice.

Morgan Stenli i ostali verovatno će na tom poslu prihodovati 10 miliona dolara.

Veliki dobitnici

Još jedan dobitnik kripto trezorskog buma su oni koji čuvaju digitalnu imovinu u ime svojih klijenata.

Primer je iskusni BitGo. On je u prvoj polovini 2025. premašio 100 milijardi dolara imovine na ovaj način, zahvaljujući i rastu tržišta kriptovaluta i sve većem broju korporativnih trezora.

„Korporativni trezori postaju sve veći deo našeg poslovanja. Pre šest meseci to skoro da nismo ni viđali, ali sada čine značajan deo novih klijenata“, kaže Adam Sporn, direktor sektora za primarno brokersko poslovanje i institucionalnu prodaju u SAD-u u kompaniji BitGo.

On procenjuje da je oko dvadesetak kompanija koje upravljaju kripto trezorima u poslednjih nekoliko meseci objavilo ugovore o čuvanju s BitGo-om.

Ovaj poslovni rast pomogao je kompaniji da u julu poverljivo preda zahtev za inicijalnu javnu ponudu (IPO).

Šta sa kupljenom digitalnom imovinom?

Veliki čuvari kao što su BitGo i Coinbase naplaćuju institucionalnim klijentima kombinaciju početnih, godišnjih i dodatnih naknada za čuvanje njihove kripto imovine i pomoć u ostvarivanju prihoda od nje.

Najčešća struktura je godišnja provizija na ukupnu imovinu pod čuvanjem koja obično iznosi između 0,15% i 0,30%.

Veliki klijenti mogu da pregovaraju o nižim stopama, čak do 10 baznih poena, odnosno 0,10%, kaže Ravi Doši, globalni ko-direktor tržišta u kompaniji FalconX.


Iako ove naknade znače stotine miliona dolara prihoda za čuvare koji upravljaju desetinama milijardi dolara u bitkoinu, marže na ugovore su obično izuzetno male. Međutim, potražnja za kriptovalutama koju generišu ove korporativne „zamene“ dodatno puni kase berzi i glavnih brokera kao što su Coinbase, FalconX i Cumberland.

Svaka kupovina podstiče lančanu reakciju. Veća kupovina podiže cene, privlači nove investitore i stvara više tokena za trgovanje, ističe Dan Dolev, viši analitičar u kompaniji Mizuho.

Nije samo trgovanje unosno

Pored trgovanja i čuvanja imovine, usluge ostvarivanja prinosa poput „stakinga“ (držanje uloga), pozajmljivanja i opcione zaštite predstavljaju još jedan unosan pravac.

Staking nagrađuje korisnike koji zaključaju svoje tokene kako bi pomogli u verifikaciji blokčejn transakcija.

Opcione strategije koriste finansijske derivate za podešavanje odnosa rizika i nagrade u portfoliju bez promene osnovne raspodele imovine.

„Kada ove kompanije prikupe kapital s namerom da ga uvrste u svoje bilanse stanja, vrlo brzo se suoče s pitanjem: ‘Šta sada?’“, kaže Eliot Čun iz firme Architect Partners.

„Postoji više od 60 milijardi dolara u kripto imovini koja mora da generiše prinos, a te javno kotirane kompanije to ne mogu same“, dodaje.

Do sada su se firme uglavnom oslanjale na rast vrednosti osnovne imovine kako bi ostvarile prinos. Brz porast trenda korporativnih kripto trezora stvara pritisak da se diferenciraju traženjem strategija za ostvarivanje prinosa ili jeftinim kapitalom za kupovinu bitkoina, objašnjava Sidni Pauel izvršni direktor firme za kripto pozajmice Maple Finance sa sedištem u Melburnu.

Ima još mnogo prostora za rast

Da bi izgradile konkurentsku prednost, te kompanije će sve više posezati za institucionalnim zajmodavcima poput Two Prime i Maple Finance, kao i za onima koji upravljaju imovinom kao što su Wave Digital Assets, Arca i Galaxy.

Ove firme naplaćuju između 25 i 50 baznih poena (0,25%–0,50%) za upravljanje trezorima. To tvrdi Huan Leon iz firme Bitwise, koja se bavi upravljanjem i savetovanjem u vezi sa kripto imovinom. Početkom ovog meseca, Galaxy je izvestio o prilivu od 175 miliona dolara u svoj sektor za upravljanje trezorskom imovinom.

To je delimično zahvaljujući rešenjima koja pruža za svojih dvadesetak klijenata koji drže kriptovalute u okviru svojih korporativnih trezora. U međuvremenu, Vol Strit već finansira ovu navalu. Ohrabreni povoljnijom regulatornom klimom pod predsednikom Trampom i jasnijim propisima, investicioni giganti kao što su Capital Group (gigant među investicionim fondovima), hedž fond D1 Capital Partners i investiciona banka Cantor Fitzgerald nalaze se među onima koji finansiraju korporativno gomilanje kriptovaluta.

Uprkos skepticima kripta, bum digitalnih trezora tek je na početku.

„Mi verujemo da će, na kraju, sve kompanije postati kripto trezorske kompanije na ovaj ili onaj način“, kaže Huan Leon.

Ukazuje i na to da se širom sveta trenutno u korporativnim gotovinskim rezervama nalazi oko 31 trilion dolara.

„Bilo da drže 1%, 10% ili 100% svoje imovine u kriptovalutama, nešto će sigurno držati. Dakle, imamo još mnogo prostora za rast“, kaže on.



Glas javnosti /F04S 

Pratite nas na našoj Facebook , Instagram , Telegram , Tiktok , Jutjub stranici, ali i na X nalogu.

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR