Japanski premijer Šigeru Išiba izjavio je da je finansijska situacija njegove zemlje gora nego u Grčkoj, odbacivši pozive na smanjenje poreza u trenutku kada troškovi zaduživanja rastu.
Išiba je rekao da ne smatra da je dobra ideja finansirati poreske olakšice putem državnih obveznica, svega nekoliko dana nakon što je objavljeno da je japanska ekonomija zabeležila pad prvi put posle godinu dana – i to bržim tempom nego što se očekivalo – kao posledicu trgovinske politike predsednika SAD Donalda Trampa.
Opozicione partije vrše pritisak na premijera da smanji poreze, uključujući i porez na potrošnju.
Prema podacima objavljenim prošle nedelje, japanski BDP se u prvom kvartalu ove godine smanjio za 0,7 odsto, dok je srednja tržišna prognoza bila pad od 0,2 odsto.
- Važno je prepoznati rizike društva i sveta u kojem postoje kamatne stope. Vlada ne komentariše nivo kamatnih stopa, ali realnost je da živimo u svetu sa njima. Fiskalna situacija naše zemlje je nesumnjivo izuzetno loša – gora nego u Grčkoj - rekao je premijer u obraćanju parlamentu u ponedeljak.
- Japan se suočava s prelaskom u zonu pozitivnih kamatnih stopa, dok je stanje javnih finansija loše. Iako prihodi od poreza rastu, rastu i rashodi za socijalnu zaštitu - upozorio je on, dodajući da rastući troškovi finansiranja već ogromnog državnog duga postaju ozbiljan problem.
Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda, dug opšte države Japana iznosio je 234,9 odsto bruto domaćeg proizvoda 2025. godine, dok je u Grčkoj taj udeo bio 142,2 odsto.
Ipak, Japan je uspeo da izbegne fiskalnu krizu kakvu je Grčka doživela 2009. godine, jer domaći investitori drže većinu japanskog državnog duga, a zemlja i dalje ima značajna strana imovinska potraživanja i važi za velikog svetskog poverioca.
Ministar finansija Kacunobu Kato poručio je da Japan trenutno nema problema s prikupljanjem sredstava putem emisije duga, ali da mora očuvati poverenje tržišta u javne finansije.
- Gubitak poverenja tržišta u naše finansije mogao bi dovesti do naglog rasta kamatnih stopa, slabljenja jena i prekomerne inflacije, što bi ozbiljno pogodilo ekonomiju - rekao je Kato tokom iste sednice parlamenta.
Pad BDP-a pripisuje se stagnaciji privatne potrošnje i padu izvoza, što ukazuje da je japanska ekonomija gubila oslonac u spoljnoj tražnji čak i pre nego što je Tramp početkom aprila najavio sveobuhvatne carine na uvoz iz gotovo svih većih trgovinskih partnera.
Japan se suočava sa pretnjom uvođenja carine od najmanje 24 odsto, počev od jula, ukoliko ne postigne trgovinski sporazum s Vašingtonom.
Pored toga, SAD su već uvele carinu od 25 odsto na uvoz automobila, čelika i aluminijuma, što je dodatno uzdrmalo japansku ekonomiju koja se u velikoj meri oslanja na izvoz automobila u Ameriku. Japanski proizvođači automobila već osećaju posledice ovih mera.
Glas javnosti/V02S