MMF je time u redovnoj prolećnoj prognozi snizio procenu iz januara za čak 6,3 procentna poena, prenosi Hina.
"Blokada (zbog suzbijanja pandemije) izazvaće najgoru recesiju još od “Velike depresije” , daleko težu nego u vreme globalne finansijske krize", konstatovala je glavni ekonmoista MMF-a Gita Gopinat.
Prema procenama MMF-a, iduće godine globalna ekonomija trebalo bi da zabeleži rast od 5,8 odsto pod uslovom da se pandemija povuče do krdaja 2020. I omogući ukidanje mera za njeno suzbijanja.
Oporavak će ipak biti tek delimičan i rast će biti prigušen u poredjenju sa dosadašnjim očekivanjima, napominju.u MMF-u.
Gopinat ističe da će oporavak oblikovati reakcija vlada na pandemiju, dodajući da mere podrške moraju biti propraćene zdravstvenim merama čak i ako to bude rezultiralo većim dugom.Nivo duga moći će se smanjivati kada ekonomija ponovo počne da raste.
Nakon završetka pandemije vodeće svetske ekonomije moraju spremiti koordinirani plan podsticaja, kažu u MMF-u.
Fond je izradio i crni scenario prema kojem pandemija ne bi bila završena do kraja godine a globalni BDP bi se, prema proceni Gite Gopinat, u ovoj i idućoj godini smanjio za ukupno 9 hiljada milijardi dolara, što je više od vrednosti japanske I nemačke ekonomije zajedno.
Situacija je neizvesna i MMF poručuje vladama da sprovedu značajne, ciljane fiskalne i monetarne mere, kao I mere za finansijska tržišta kako bi pomogle pogođenim domaćinstvima i kompanijama da lakše prebrode krizu.
Među vodećim razvijenim gospodarstvima MMF predviđa da će se američki BDP ove godine smanjiti 5,9 odsto. Privreda Evrozone može ove godine očekivati pad aktivnosti u proseku za 7,5 posto, pri čemu se među vodećim ekonomijama u zoni evra daleko najizrazitiji pad predviđa Italiji, za 9 odsto, dok će pad Nemačke ekonomije iznositi 7 odsto, Francuske 7,2 odsto a Španije 8 procenata.
U Kini bi prema procenama MMF-a privredni rast trebao usporiti na 1,2 odsdto, ali bi već iduće godine mogao usjediti snažan oporavak, uz procenjenu stopu rasta od 9,2 odsto.
U MMF-u procenjuju da bi u ovoj godini uvoz u razvijenim ekonomijama mogao da padne za čak 11,5 odsto, dok bi njihov izvoz mogao da se sunovrati za čak 12,8 procenata.
7 min