Pad prodaje i smanjeno interesovanje kupaca za nekretnine nisu uticali na njihove cene, koje su nastavile da rastu i u trećem kvartalu prošle godine. Sa godišnjim poskupljenjem većim od 12 odsto, Hrvatska beleži četvrti najbrži skok cena stanova i kuća unutar EU, a domaći statistički zavod navodi da su cene polovnih stanova rasle brže od novogradnje, 13,5 odsto u odnosu na 4,4 odsto. procenata. Poskupljenja su bila izraženija na jadranskoj obali (16 odsto) nego u Zagrebu, gde su, inače, prosečne cene stanova i kuća nakon 2015. porasle 2,2 puta, piše Večernji list.
Čini se verovatnim da će se poskupljenja stambenih nekretnina nastaviti i ove godine jer je Vlada najavila snažne finansijske intervencije na tržištu, koje će se uglavnom preliti na maloprodajne cene. Osim toga, počinje i naplata poreza na nekretnine, a stručnjaci nisu sasvim sigurni u kom pravcu će to odvesti tržište. Država će u narednih šest godina o svom trošku izgraditi oko 11.000 socijalnih stanova, a vraća se i povrat PDV-a za novokupljene stanove, koji su ukinuti pre sedam godina.
– Povrat PDV-a je bila mera koju je Hrvatska imala jer je uticala na cenu novih stanova, zbog čega smo ga ukinuli 2018. – kaže ekonomski analitičar Željko Lovrinčević, koji je tada bio član stručne radne grupe zadužene za poreze. promene. Stručnjaci su tada predložili ukidanje refundacije jer se ispostavilo da građevinski investitori automatski podižu cene novih stanova za iznos vraćenog PDV-a. – Sada se vraćamo na očigledno loše rešenje i za tri godine ćemo zaključiti da je to bila pogrešna mera – ističe analitičar Ekonomskog instituta.
Vlada je u okviru svoje stambene strategije najavila da će kupcima koji prvi put kupe nekretnine refundirati tri odsto poreza na promet nepokretnosti, a polovinu PDV-a dobijaju i oni koji kupe nove stanove i mlađi su od 45 godina. plaćeni. Kriterijumi za refundaciju trebalo bi da budu poznati do marta, a već je u startu najavljeno da će se nove odredbe primenjivati retroaktivno, od početka ove godine.
U Ministarstvu građevinarstva procenjuju da će oko 5.000 kupaca polovnih i novih stanova imati pravo na povraćaj poreza. Država je najavila da će do kraja ove decenije uložiti 1,5 milijardi evra u sprovođenje stambene strategije za izgradnju novih, subvencionisanje zakupa postojećih nekretnina i povraćaj poreza mlađima od 45 godina za sticanje prve imovine. Najavljeno je i da će država pokriti troškove zakupa 9.000 privatnih stanova koje će država izdavati po socijalnim kriterijumima, u ime i za račun privatnih vlasnika. Kako će se stambena strategija primenjivati do 2030. godine, povrat poreza može očekivati oko 30.000 kupaca koji prvi put dolaze u kuću, bilo da se radi o porezu na promet nepokretnosti ili PDV-u na nove stanove. Za 100 hiljada evra vrednosti stana povraćaj poreza na nepokretnosti bio bi tri hiljade evra.
PDV na nove stanove je 25 odsto, pa će država kupcima novih stanova vratiti 12,5 odsto maloprodajne cene stana, što je jedna od finansijski najizdašnijih državnih stambenih subvencija. Može se pretpostaviti da će država refundirati PDV na vrednost novih nekretnina do 100 hiljada evra, koliko je bila granica državnih subvencija za stambene kredite koji su odobravani na deset godina. Ukoliko se limit postavi na 100 hiljada, kupci novih nekretnina mlađi od 45 godina mogli bi da dobiju 12,5 hiljada evra povraćaja PDV-a, što je izdašnije od dosadašnjih državnih subvencija za kredite koje su se kretale ispod 2 hiljade evra godišnje, odnosno u pet godina oko 9 hiljada evra.
Iako bi pad prodaje u normalnim okolnostima trebalo da dovede do pada cena, to se nije dogodilo, pokazuju u petak objavljeni podaci za treći kvartal prošle godine. Štaviše, cene su u trećem kvartalu porasle za 2,4 odsto u odnosu na prethodni kvartal, a na godišnjem nivou za više od 12 odsto.
Evrostat navodi da su u istom periodu cene stanova i kuća u evrozoni porasle za 2,6 odsto na godišnjem nivou, a u Evropskoj uniji za 3,8 odsto. Najveće padove zabeležile su Francuska (-3,5 odsto), Finska (-2,8) i Luksemburg (-1,7 odsto), dok su najveći porasti zabeleženi u Bugarskoj (16,5 odsto), Poljskoj (14,4), Mađarskoj (13,4), Hrvatskoj (12,3 odsto). ) i Holandiji (10,3 odsto). Prema podacima Eurostata, Hrvatska je u grupi od pet zemalja – Bugarske, Grčke, Hrvatske, Litvanije i Portugala – u kojima su cene nekretnina prošle godine porasle više od prosečne stope inflacije.
Kada je reč o izdavanju stanova, država će svim privatnicima koji joj daju svoje stanove u dugoročni zakup zakupninu plaćati unapred, u dve rate. Za stan od 65 kvadrata u Zagrebu koji će državni APN iznajmljivati podstanarima na šest godina, zakupnina bi bila 43 hiljade evra, od čega bi polovina odmah išla na račun vlasnika. Propisi koji će odrediti visinu zakupnine i drugi kriterijumi po kojima će se sprovoditi stambena strategija mogli bi da budu najtraženije štivo u martu.
Glas javnosti/B06S