- U Srbiji danas svaka četvrta osoba živi u riziku od siromaštva, ali vlasti ne žele da sagledaju realnu socijalnu sliku društva i godinama odlažu uvođenje sistema socijalne karte ili slična rešenja- rekao je Sekulović.
U najnovijem Godišnjem izveštaju Evropske komisije (EK), u delu o Poglavlju 19 posvećenom socijalnoj politici i zapošljavanju kostatuje da Srbiji predstoji još mnogo posla, naglasio je on.
Sekulović, koji je bio član pregovaračke grupe za Poglavlje 19, rekao je da najviše treba da se uradi u oblasti radnog prava, ali i u politici zapošljavanja, unapređenju socijalnog dijaloga, bezbednosti i zaštiti na radu, socijalnoj zaštiti.
On je rekao da je "možda najteža situacija u inspekcijskim organima, jer je broj inspektora sve manji, umesto da se povećava". Uz to, kako je rekao, "pada stručni kapacitet u oblasti pripreme za Evropski socijalni fond, a to je potencijalni izvor bespovratnih sredstava za našu zemlju od čak 200 miliona evra godišnje".
Radno zakonodavstvo Srbije samo je delimično usaglašeno sa pravilima EU tako da Srbija treba da donese zakon o štrajku, nove zakone o radu i zaštiti zdravlja i bezbednosti na radu, da usaglasi Zakon o inspekcijama sa konvencijama Međunarodne organizacije rada, tvrdi Sekulović.
- Prema Akcionom planu, Zakon o radu treba uskladiti sa 14 direktiva, ali je u stvarnosti taj broj još veći. Izrada Akcionog plana je trajala četiri godine, a u međuvremenu su usvojene i neke nove direktive, poput one o ravnoteži između posla i privatnog života, koja nije obuhvaćena planom - naveo je Sekulović.
U tom kontekstu, kako je rekao, EU je 'pokretna meta', a slično tome, i Međunarodna organizacija rada stalno unapređuje svoje standarde, pa je tako prošle godine usvojena konvencija o nasilju i zlostavljanju na radu, a Srbija nije još ratifikovala ni sve relevantniju Međunarodnu konvenciju o zaštiti prava svih radnika migranata i članova njihovih porodica.
Prema njegovim rečima posebno će biti teško usaglasiti različite interese kada se bude pristipilo izmenama Zakona o radu. To je, kako je rekao, sistemski zakon u oblasti radnog prava koji će svakako morati da bude glavni predmet usklađivanja sa pravom EU.
(Glas javnosti/ Nezaisnost)