Poslednjih dana tema o kojoj se nešto glasnije govori jeste upravo profit koji ostvaruju domaće banke, kao institucije koje jedine od svih biznisa, mogu da u samo jednoj godini poslovanja zarade trećinu uloženog novca.
Najskuplji bankarski proizvod u Srbiji je definitivno dozvoljeni minus, koji i donosi najveći profit bankama, gde se dozvoljeno prekoračenje naplaćuje po kamatnoj stopi u visini do 33,28 procenata, za razliku od zemalja u našem okruženju, gde je visina kamate drastično niža.
U Crnoj Gori i BiH je ovaj bankarski proizvod duplo jeftiniji, dok se za istu uslugu u Sloveniji i Hrvatskoj tarifira kamata od 7,5 odsto.
– Vrlo je jednostavno, nijedna banka ne može bez odobrenja Narodne banke Srbije da poveća visinu svojih usluga, odnosno nadoknada. Kao što je NBS reagovala onda kada su banke nakon završetka moratorijuma (pauza u otplati) krenule sumanuto da podižu cene svojih usluga, tako moraju i za sve ostalo. Postoji tu još dosta usluga kod kojih bi NBS mogla da koriguje cene, jer pojedine usluge su otišle sa 100 na 500 dinara, a to ne bi smelo da se dešava – govori Marković za Bizportal.
Banke ipak nisu „svemoćne“Kako sagovornik objašnjava, uglavnom su klijenti banaka ti koji ćute i prihvataju uslove koje im se nude, jer neophodan im je novac u trenutku, pa ni ne obraćaju pažnju na ono šta ih u stvari čeka kada potpišu bilo koju vrstu ugovora sa bankom.
– Većina građana živi u zabludi da banke mogu da rade šta hoće, da podižu cene usluga koliko žele. To nikako nije tako, NBS je krovna institucija koja se pita za sva finansijska kretanja u našoj zemlji, a građani su ti koji svoje žalbe mogu da upute na adresu Narodne banke Srbije, koja bi morala da reaguje ukoliko dođe do previsokih naplata bankarskih usluga – dodao je bankar.
Dozvoljeni minus kao poslastica bankarimaU moru usluga koje građani koriste, ali i nadoknada koje plaćaju bankama, nedozvoljeni minus je najlakši put do brzog novca, a ujedno i najprofitabilniji proizvod svih banaka, ne samo kod nas.
– Dozvoljeni minus nije samo najskuplji proizvod kod nas, tako je svuda u svetu. To je definitivno nešto „najslađe“ što jedan bankar može da proda. Da se razumemo, dozvoljeni minusi se najlakše odobravaju, do novca u rukama klijente deli isključivo jedan potpis, a svi zaboravljaju da se takva vrsta dugovanja najteže rešava, odnosno zatvara. Ali opet, takvi uslovi banaka, takođe su odobreni od strane Narodne banke Srbije – objašnjava stručnjak.
Sagovornik dodaje da je praksa domaćih banaka da dozvoljeni minus bude u visini jedne do dve plate, kao i da građani neretko zaborave koliko je to novca na gomili.
– Većina klijenata se vodi onom rečenicom „Imam novac na računu, neka stoji“, a zaboravljaju koliko je teško da se ta suma pokrije u potpunosti i odjednom. Dozvoljeni minust je pravo „vrzino kolo“, procesi zatvaranja mogu da traju i po nekoliko godina, a za svo to vreme klijent je dužan da isplaćuje određenu osnovicu banci.
Podizanje kredita kao rešenje za pokrivanje dozvoljenog minusa?Bankar ističe prednost podizanja kredita u situacijama kada se klijenti muče sa isplatom ukupnog minusa iz meseca u mesec, ili godine u godinu.
– Jedan od najboljih načina da se isplati taj dozvoljeni minus, ukoliko se predugo vuče, jeste upravo podizanja kredita koji nudi fiksne uslove. S novcem dobijenim od kredita bi se isplatio dozvoljeni minus, rata bi bila fiksna, i jednostavno znate koliko dugo ćete ga isplaćivati. U toj situaciji klijent je miran, jer ne mora da brine o osnovicu koju mora da pokrije kada je u pitanju dozvoljen minus. Čak je i laki keš kredit mnogo bolja opcija od dozvoljenog minusa – zaključuje bankar zu jedan koristan savet građanima i svima onima koji su zainteresovani za dobijanje dozvoljenog minusa.
– Dozvoljeni minus je u redu kada je 5.000 ili 10.000 dinara na mesečnom nivou. U tom slučaju, to je suma na računu koja može da koristi onda kada ispisan ček ne prođe onda kada je planiran. U toj situaciji visina od 5 ili 10 hiljada dinara dozvoljenog minusa „pokriva čekove“ i na taj način sprečava da građani odu u nedozvoljeni minus.