Glas Javnosti

Da li će nam veštačka inteligencija uzeti posao? Stručnjaci upozoravaju na nestanak brojnih profesija

Ekonomija
Autor: Glas javnosti

Sve češće rasprave o veštačkoj inteligenciji ne zaobilaze ni najvažnije pitanje – da li će nam AI uzeti posao? Neki tvrde da preterujemo, dok drugi upozoravaju da je pretnja stvarna i da vreme ističe. U digitalnom svetu, gde se granica između naučne fantastike i stvarnosti briše brže nego ikada, stručnjaci sve otvorenije govore o tome koji bi poslovi mogli potpuno nestati – i to vrlo brzo.

U podkastu CEO Diary, u epizodi znakovitog naziva – "AI agenti preuzimaju: ovih poslova uskoro neće biti! Spremite se!" – trojica tehnoloških stručnjaka podelila su svoja viđenja budućnosti rada. Epizoda je trajala dva i po sata, a izazvala je brojne reakcije na društvenim mrežama i šire.


Jedan od učesnika razgovora bio je Amžad Masad, osnivač i direktor kompanije Replit, poznate po svojoj AI platformi koja omogućava brzo kreiranje softverskih rešenja. Masad, koji je ranije radio u kompanijama Yahoo! i Facebook, danas predvodi jednu od najnaprednijih platformi za automatizaciju programiranja.

Masad tvrdi: Mnogi će ostati bez posla

Masad je bez ustručavanja izjavio da očekuje da će u naredne dve godine mnoge profesije postati nepotrebne.

- Ako vam je posao zasnovan na ponavljanju istih koraka svakog dana – ne piše vam se dobro - rekao je. Objasnio je da će tehnologija preuzeti poslove koji se svode na obradu informacija bez dublje analize, fizičkog rada ili emocionalnog angažovanja.

Ko je prvi na udaru?

Naveli su zanimanja koja su, po njihovom mišljenju, najizloženija "valjku" veštačke inteligencije:

  1. Kontrola kvaliteta: jer algoritmi mogu neprekidno i precizno da otkrivaju greške.
  2. Unos podataka: jer AI to već sada radi brže i sa manje grešaka.
  3. Operateri i administrativno osoblje: zbog ponavljajućih i standardizovanih zadataka.
  4. Računovođe: jer analiza brojeva i izveštavanje već prelaze u domen algoritama.
  5. Advokati: posebno oni koji se bave pripremom dokumenata, što se već automatizuje.
  6. Deo medicinskih zanimanja: na primer, prepoznavanje simptoma i analiza nalaza, iako će regulativa i etičke dileme usporiti potpunu automatizaciju.


Masad je rekao da su “text-in, text-out” poslovi najugroženiji – dakle oni koji ne zahtevaju ljudski dodir ni fizičku prisutnost, već samo unos i obradu podataka. Ipak, nije sve tako crno. Postoji čitav niz zanimanja koja, prema stručnjacima, još neko vreme neće biti ugrožena automatizacijom. Među njima su:

  1. Sveštenici i duhovni vođe: zbog uloge empatije i lične povezanosti.
  2. Medicinske sestre: jer njihov rad uključuje negu, fizičku prisutnost i emocionalnu podršku.
  3. Zanatlije: poput električara, vodoinstalatera i stolara – njihovo znanje je praktično i prilagodljivo.
  4. Psiholozi i terapeuti: jer nijedna AI još ne može da razume dubinu ljudske psihe.


Poruka ovog razgovora bila je jasna: tehnologija nezaustavljivo napreduje, a društvo mora odlučiti – da li će se prilagoditi ili čekati da ga talas promena pregazi. AI možda ne nosi plašt negativca iz filmova, ali bi za mnoge mogao postati simbol neželjenog otkaza – ako se stvari ne shvate ozbiljno.

Vreme za pripremu – počinje sada.




Glas Javnosti/ T02S

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR