Rast je podstaknut kombinacijom faktora: snažne tražnje u SAD, potvrđene padom zaliha, i geopolitičkih tenzija oko američkih tarifa na uvoz venecuelanske nafte, prenose agencije.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je uvođenje sekundarnih carina od 25 odsto za zemlje koje kupuju naftu iz Venecuele od 2. aprila. Ova odluka, pored već postojećih sankcija Kini i Iranu, mogla bi dodatno da poremeti globalno snabdevanje i poveća pritisak na cene. Venecuela, koja je godinama zavisila od izvoza nafte, mogla bi da izgubi više od 4,9 milijardi dolara godišnje, više od 10 odsto svog BDP-a.
Istovremeno, američke zalihe sirove nafte su pale za 3,3 miliona barela, što ukazuje na snažnu domaću tražnju. Zalihe benzina i destilata takođe su zabeležile pad.
Međutim, potencijalno povećanje cena delimično je ublaženo povećanjem proizvodnje članica OPEK+, koje su najavile dodatnih 138.000 barela dnevno počevši od aprila. Tržište sada balansira između straha od smanjenja ponude i pokušaja velikih proizvođača da održe stabilnost cena nafte, piše „Blic Biznis“.
Ovakva situacija mogla bi imati direktne posledice po Crnu Goru, piše Investitor, s obzirom na to da poskupljenje energenata dodatno pritiska na inflaciju, ali i na budžet građana i privrede, posebno u sektoru energetike i transporta.
Glas javnosti/A03S