Cilj SAD najavljen je još prošle godine, kada su bile u toku pripreme za uvođenje sankcija, a sada je potvrđen - postići potpuno povlačenje ruskog kapitala, odnosno smanjenje prisustva Rusije u Srbiji i regionu Balkana, izjavio je ambasador Rusije u Srbiji.
"Najvažniji zadatak u novonastalim okolnostima je očuvanje održivosti NIS-a, koji je stub energetskog sektora Srbije. Gasprom i Gasprom njeft ne odustaju od svojih investicija i planova razvoja koji su zacrtani još pre sankcija. To su društveno odgovorne kompanije, tako da otpuštanje, smanjenje plata i slično ne dolazi u obzir. Sve socijalne obaveze biće ispunjene, to je potvrđeno srpskoj strani", rekao je Bocan-Harčenko za "Rusiju 24".
Kako je naveo, što se tiče mogućih rešenja, "Rusija i Srbija će ih tražiti u okviru i na osnovu Međuvladinog sporazuma o saradnji u oblasti naftne i gasne privrede od 25. januara 2008. godine, što je potpuno u skladu sa međunarodnim pravom, uzajamnim obavezama i ciljem zaštite suvereniteta obe zemlje". Dodao je da su "neprihvatljive situacije u kojima se treća strana meša i primorava ih na ustupke korisne samo za nju".
Govoreći o politici EU prema Srbiji, istakao je da se agenda EU svodi na nastavak pritiska na Srbiju da se pridruži antiruskim sankcijama i prizna "nezavisnost". Kosova.
"Srbi dobro znaju šta danas predstavlja Evropska unija. Veoma su zabrinuti zbog njene militarizacije i defakto spajanja EU i NATO-a, što dovodi do smanjenja broja pristalica evropskih integracija", istakao je ambasador.
Na temu rusko-srpske ekonomske saradnje, najavio je da je "za drugu polovinu novembra ove godine planiran 21. sastanak Međuvladinog rusko-srpskog komiteta za trgovinu, ekonomsku i naučno-tehničku saradnju".
"Trenutno, ključne oblasti saradnje su energetika, saobraćajna infrastruktura, poljoprivreda, prehrambena industrija i druge", kazao je Bocan-Harčenko.