Cena barela na londonskom tržištu porasla je prošle nedelje za 0,9 odsto, na 63,75 dolara, dok je na američkom tržištu barel porastao za 2,6 odsto, na 60,08 dolara.
Rast cena drugu nedelju zaredom podržava uverenje trgovaca da će zbog ekonomske slabosti, američka centralna banka ove nedelje dodatno smanjiti kamatne stope za 0,25 procentnih poena, kao što je to učinila u septembru i oktobru.
Ovo bi trebalo da podstakne ekonomski rast, kao i potražnju za naftom.
Pored toga, cene nafte podržavaju geopolitičke tenzije jer SAD gomilaju vojne brodove u blizini Venecuele. Predsednik Donald Tramp je nedavno rekao da bi mogao da zatvori venecuelanski vazdušni prostor kao deo borbe protiv trgovine drogom.
Gubitak venecuelanskih barela u slučaju američke vojne intervencije značajno bi uticao na cene jer bi tržište moralo da pronađe zamenu, upozoravaju analitičari kompanije Rystad Energy, koji ističu da Venecuela trenutno proizvodi oko 1,1 milion barela dnevno.
U petak su cene podržale vesti da bi grupa G7 i Evropska unija mogle da zamene ograničenje cena ruske nafte zabranom transporta.
Naime, ograničenje je zabranilo prevoznicima i osiguravačima da servisiraju rusku naftu skuplje od 60 dolara po barelu, a pošto Rusija transportuje više od trećine svoje nafte u zapadnim tankerima, koristeći usluge zapadnih brodara, zabrana bi prekinula tu trgovinu.
Pored toga, nema napretka u razgovorima između SAD i Rusije o miru u Ukrajini.
Činjenica da nema napretka u ovim razgovorima podržava cene nafte, ali sa druge strane, povećana proizvodnja Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) i njenih partnera sprečava značajan rast cena.
„Zbog ove dve suprotstavljene sile, tržišta nafte su prilično mirna“, kaže Tamas Varga, analitičar u PVM-u.
Glas Javnosti/ B06S