Kao i bračna zajednica, vanbračna zajednica stvara lična i imovinska dejstva i podleže odgovarajućoj primeni zakonskih odredbi o pravima i obavezama supružnika, pravima i obavezama roditelja i dece, obavezama izdržavanja, imovinskim i drugim odnosima.
Pošto se nekretnine često kupuju u vanbračnoj zajednici, mnoge zanima šta se dešava u slučaju raskida veze, kako podeliti imovinu i na šta treba obratiti pažnju prilikom kupovine. O tome se raspravljalo na Redditu u temi „Podela imovine u kohabitaciji“.
„U procesu sam kupovine stana u koji moja devojka i ja planiramo da se uselimo zajedno. Stan kupujem na svoje ime, svojim novcem, uglavnom gotovinom, a manjim delom gotovinskim kreditom koji ću sam otplaćivati u narednih pet godina. Zanima me da li će devojka posle 3 godine zajedničkog života imati pravo da podeli imovinu (taj stan)?
Ideja je bila da se stan uknjiži na mog oca, pa da budem mirna, ali onda bi mi izgubljen PDV za mlade. Postoji li mogućnost da se sa ocem dogovorim o fiktivnom dugu u vrednosti imovine prema njemu i da se to upiše kao hipoteka, kako bi u slučaju podele ona preuzela deo tog duga i time zaštitila sebe?“
Mnogi su ga savetovali da se zaštiti pre kupovine stana. „I neka vaša devojka potpiše izjavu kod javnog beležnika da niste u vanbračnoj vezi i da u slučaju raskida ona neće imati pravo na taj stan“, bio je jedan od predloga, na šta je Redditor odgovorio da bi u tom slučaju razgovor mogao da krene u pogrešnom pravcu.
„Početak vanbračne zajednice nije pravno definisan i u slučaju tužbe sud bi utvrdio kada je ona stvarno počela. Teoretski, od prvog susreta.”
„Prijatelju, kupi stan koji će biti uknjižen na tvog oca ili neka tvoja devojka potpiše predbračni ugovor. Nemojte se dovoditi u situaciju da ikada zavisite od nje ako sami kupujete stan. Govorim iz sopstvenog iskustva. „Bivši me je tužio i traži polovinu stana, iako sam ga finansirao 100 odsto, pa sada morate da dokažete.
„Ako hoćeš da je na tebi, kupi stan svim svojim novcem. Taj „manji deo” bi mogao da vas košta pola stana. „Ovo vam govorim kao neko ko je podneo urednu tužbu za zasnivanje bračne stečevine i pobedio.
„To najviše zavisi od toga da li već živite zajedno, tj. da li vaša veza već ima obeležja vanbračne veze i šta će sud misliti o tome ako ona odluči da to traži. Pravni fakultet ima besplatnu pravnu kliniku, mislim da je to bolje mesto za traženje pravnog saveta nego Reddit. A kada je reč o novcu i/ili nekretninama, ne verujte ni rođenom bratu, nažalost, takva su vremena“.
„Deo koji plaćate odmah iz svog novca je u principu vaš, ali se postavlja pitanje koliko dugo traje vaša vanbračna zajednica, pa se mogu steći uslovi da deo tog novca predstavlja vanbračnu imovinu. „Što se tiče kredita, ako ga otplaćujete sredstvima dobijenim radom, to je vanbračna imovina, pa po zakonu taj deo ide na pola.
- Budite momak i jasno joj recite da želite da potpišete ugovor o podeli imovine, ako već živite zajedno na istoj adresi i uspostavili ste ekonomsku zajednicu (ne samo životnu zajednicu), ili neka ta devojka pronađe nekoga ko neće postavljati ova pitanja na Redditu, a da ona ne zna ništa o tome kako se oseća.
"Ako već živite zajedno, onda će on imati pravo, bez obzira na sve." Sve se tretira kao zajednička svojina. Ako živi sa tobom, u slučaju da se rastaneš, moraćeš da je isplatiš, ako ne od stana, onda od zajedničkih stvari – od televizora pa nadalje. Dakle, zapravo ste imali stan pre nego što ste živeli zajedno. Tražiće šta je uložila, od kupovine ćilima, saksija... To mi se nikako ne sviđa. Mislim, normalno je da čovek kada investira, želi bar nešto od toga nazad. Znam za mnoge slučajeve gde partner ne bi ni izlazio iz stana i svađao se godinama, u kući koju je ta osoba već posedovala ili čak nasledila. Ne znam... Dobro razmisli. Ljubav prekida, veze prekidaju. Ili svakako sklopite ugovor. A to joj se sigurno neće dopasti“.
Advokat Mijo Čulić komentariše da je važno ne zaboraviti da je vanbračna zajednica, pre svega, ekonomska zajednica.
„Neko može biti u seksualnoj, prijateljskoj, ko zna kakvoj vezi, ali to ništa ne znači dok njih dvoje nisu u ekonomskoj zajednici. Zajedno možete biti u vanbračnoj zajednici, čak i ako taj partner živi u Nemačkoj. „Plaćate struju, vodu, živite u zajedničkom stanu, ne morate čak ni da imate zajedničku decu“, objašnjava Čulić i dodaje da se imovina stečena u vanbračnoj, kao i u bračnoj zajednici deli na jednake delove, s tim što se imovina stečena tokom braka ili vanbračne zajednice deli na jednake delove.
„Ovo se može osporiti ako je neko od ugovornih strana za vreme trajanja zajednice više uložio ili dobio neko zemljište ili neki drugi poklon“, ističe Čulić. Kada se veza okonča, navodi, sledi podela imovine, a kao i sa bračnom stečevinom, partneri se mogu dogovoriti ili ići na sud.
„Sa pametnim ljudima to se radi sporazumno, a ako nema dogovora ide se u parnicu. U vanbračnoj zajednici važno je da ona traje tri godine. „Ako ste bili zajedno manje od toga, onda nema ništa“, dodaje on.
Na pitanje šta bi savetovao ljudima koji se odlučuju za zajednički život, kaže da je jedna stvar najvažnija.
„Svima bih savetovao da sklope predbračni ugovor. „Predbračni ugovor može biti potpisan pre stupanja u brak ili pre početka vanbračne zajednice, a predmet tog ugovora može biti imovina pre braka i imovina stečena kasnije u braku ili vanbračnoj zajednici“, navodi se.
„Ono što zaradiš tvoje je, što ja zaradim, moje je. Naravno, odnos koji nije regulisan uvek može nastati kasnije i kasnije može biti deo parničnog postupka. „Ne treba zaboraviti da se ugovoru uvek može dodati aneks“, dodaje on.
Žena ne može ostati bez ičega.
Čulić ističe da bračni ili vanbračni partner ne može da nasledi kuću koju je neko imao pre početka vanbračne zajednice, ali predmet parničnog postupka može biti ono što je uloženo tokom veze.
Frojd deli recept za održavanje strasti: „Ako se to desi, ljubav je nestala“
Posebne komplikacije mogu nastati ako samo jedna osoba u vanbračnoj zajednici plaća režije i eventualno kiriju, dok druga od svoje plate kupuje hranu, odeću i sve druge životne potrepštine. Može se desiti da posle raspada takvog braka jedna osoba ima mnogo ušteđevine, a druga nema ništa jer je imala mnogo manju platu ili čak ni primanja.
„Ako je drugi partner uspeo mnogo da uštedi, onda ovaj drugi partner može zahtevati deo te uštede. Žena koja je žrtvovala karijeru u vanbračnoj vezi ne može ostati bez ičega ako je njen partner za to vreme izdvojio mnogo novca. To je opet stvar suda. Jedna osoba ne može da štedi, dok druga ima malu platu i ne uspeva ništa da uštedi. Onda idete na sud gde dolaze svedoci, treba doneti račune, obezbediti dokaze“, zaključio je.
Glas javnosti/B06S