Glas Javnosti

Privredni rast Srbije u ovoj godini 3,6 odsto

Ekonomija
Autor: Glas javnosti

Međunarodni bečki ekonomski institut (WIIW) objavio je danas svoju jesenju prognozu uz ocenu da se rat u Ukrajini nije tako negativno odrazio kao što se očekivalo na privrede 23 zemalja centralne, istočne i jugoistočne Evrope, a za Srbiju prognozira da će u ovoj godini imati rast od 3,6 odsto.

Prema prognozi WIIW, Srbija će u ovoj godini imati rast od 3,6 odsto, iduće godine samo 1,9 procenata, a za 2024. Institut predviđa rast od 2,7 odsto.

Poređenja radi, privredni rast BiH se ove godine procenjuje na 2,6 odsto, iduće na 1,5 procenata, i 2024. na 2,5 odsto, a kada je reč o Severnoj Makedoniji, privredni rast biće veoma nizak, ove godine svega 1 procenat, iduće 0,6 odsto, a 2024. dva procenta.

Privredni rast celog Zapadnog Balkana ove godine iznosiće 3,1 odsto. Za narednu godinu prognoziran je rast privrede regiona od 1,9 procenata, a 2024. od 2,8 odsto. Poređenja radi, privredni rast EU se ove godine procenjuje na 3,9 odsto, za iduću je prognoza rasta od 1,5 procenata, a za 2024. rast od 2,6 procenata.

Kada je reč o nezaposlenosti, WIIW prognozira da će ona ove godine u Srbiji biti 9,5 odsto, i da će se smanjiti iduće godine na 9, a 2024. godine na 8,5 odsto. Sve druge zemlje regiona Zapadnog Balkana su, po pitanju nezaposlenosti, dvocifrene.

Za istočnu Evropu najteže tek dolazi

Rat u Ukrajini se, za sada, nije tako negativno odrazio kao što se očekivalo na privrede 23 zemalja centralne, istočne i jugoistočne Evrope, konstatuje bečki institut, ali upozorava da će se to narednih meseci promeniti.

WIIW ističe da je rast iznad očekivanja u mnogim zemljama u prvoj polovini godine, usled oporavka od pandemije, doveo do revizije prognoze za tekuću godinu. Rast u EU od 3,9 odst, na Zapadnom Balkanu od 3,1 odsto i Turskoj od 5,1 procenata pokazuje otpornost privrede na teške eksterne šokove.

Na drugoj strani će se ruska privreda ove godina smanjiti za 3,5 odsto, ali će ta recesija biti blaža nego što je prognozirano tokom leta kada se prevdiđao pad rasta za – 7 odsto. WIIW upozorava da će sledeće godine situacija biti potpuno drugačija.

– Ekonomski šok usled rata odražava se vec u trećem kvartalu ove godine. Neobuzdana inflacija minira realna primanja i time privatnu potrošnju kao najvažniji stub rasta. Tome se dodaje preteća energetska kriza, slabljenje nemačke privrede, rast kamatnih stopa i premalo fiskalne podrške od strane vlasti. Najteže tek predstoji istočnoj Evropi – naglašava Branimir Stojanović, glavni autor jesenje prognoze WWIW.

Privreda Rusije – otpornija nego što se očekivalo

Kada je reč o Ukrajini, zbog ogromnih razaranja i troškova rata privreda zemlje je u teškom stanju i za ovu godinu WIIW predviđa negativan rast od -33 odsto.

Ekspert za Ukrajinu Olga Pinđuk ističe da je pozitivno što preduzeća ponovo počinju da rade, što se odvija izvoz žitarica, i što ima pojačanog priliva finansijske pomoći iz inostranstva. Svim tim, kaže, finansira se 60 odsto budžetskog deficita.

Međunarodni bečki ekonomski institut ocenuje da se privreda Rusija pokazala otpornijom nego što se očekivalo, bar na osnovu zvaničnih statistika. I pored sankcija, BDP je u prvih osam mesei pao za samo 1,5 odsto, a inflacija se smanjila na ispod 14 procenata.

Zahvaljujući visokim cenama energenata, preorijentisanju trgovine na Aziju i povećanih troškova za vojsku, privreda Rusije se delimično prilagodila novoj realnosti.

– Nedavno proglašena delimična mobilizacija dovela je do promene situacije i značajno će pooštriti krizu – smatra Vasilij Astrov, ekspert za Rusiju bečkog instituta.

On je ukazao da je stotine hiljade dobro obrazovanih ljudi ili mobilisano ili napustilo zemlju, što je težak udarac za privredu sa dugoročnim posledicama.

– Ekonomski gledano sankcije deluju, ali sporije nego što su mnogi očekivali – kaže Astrov.

Jovanović naglašava da, ako tokom zime u nekim zemljama bude neophodna racionalizacija gasa, pojedine države bi mogle ući u recesiju prenose vesti-online.com/.

– Ukoliko Nemačka upadne u recesiju i velika industrijska postrojenja stanu zbog nestašica energenata, onda bi to imalo posledice i po Češku, Mađarsku, Slovačku i Poljsku zbog ekonomske isprepletenosti – ukazao je on.

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR