Nadežda Kokotović iz "Briselskog kluba za energetiku" je rekla da je pitanje Naftne industrije Srbije direktno pod ličnom kontrolom predsednika Rusije Vladimira Putina i zato vrlo mali broj ljudi zna šta se dešava.
Kokotović je istakla da Srbija ima obavezu da zaštiti svoje tržište, svoje zaposlene i mora da preduzme određene pravne i diplomatske i rizike i korake. Ona kaže i da NIS nije tema u Briselu, jer je mnogo žrtvovao da se odvoji od ruskih energenata, to je bio strateški cilj broj jedan, tako da sada mogu samo da posmatraju i sležu ramenima.
"Što se tiče igre nerava između Vašingtona, Beograda i Moskve, različiti su pogledi sa različitih strana. Sve ovo sa Amerikancima se može posmatrati kao oduzimanje konkurentske imovine. NIS je samo jedan mali deo tog plana da stave pod svoju kontrolu evropsko, a i evroazijsko tržište nafte i gasa. Rusi su to shvatili i žele da izvuku najbolje iz svega toga", navela je Kokotović.
Prema njenim rečima, iz medija se može videti da su u toku dogovori o nekim projektima kao deo mirovnog plana, pa se razmatra učešće američkih kompanija u LNG projektu Arktikt 2, kupovina Severnog toka, kupovina Lukoilovih nalazišta u Iraku...
Što se tiče NIS-a i Rusa, Kokotović kaže da je već očito da je pitanje NIS-a pod ličnom kontrolom Putina i da zato nema javnih informacija ili ih ima po principu "kreni i stani".
Smatra da su Amerikanci u poziciji da čekaju i da oni imaju strateški cilj, znaju da žele da očiste Ruse iz ovog dela sveta, a Rusi su to i prihvatili.
"Ono što je rekao predsednik Srbije je da Rusi ne idu ka prodaji svog udela u NIS-u, a prethodno smo imali informacije da traju neki pregovori", kaže ona.
Kokotović ističe da je u vezi sa tim mnogo spekulacija u javnosti i mnogo curenja nekih informacija, što Rusi ne vole.
"Ovo pitanje je direktno, pod ličnom kontrolom predsednika Rusije Putina. Zato nema nekih poteza, vrlo mali broj ljudi zna šta se dešava. U tom smislu ja zaista mislim da javnost treba da prestane sa spekulacijama bez poznavanja svih nijansi i koraka koji se mogu preduzeti u ovom smislu i informacija sa samih pregovora", rekla je Kokotović.
Kako je rekla, Srbija ima obavezu da zaštiti svoje tržište, kao i sve zemlje u okolini, kao i Evropska unija, svoje zaposlene i mora da preduzme određene pravne i diplomatske i rizike i korake.
"Mislim da zatvaranje rafinerije od strane Gaspromnjefta i u ekonomskom i u tehnološkom smislu, u smislu tehnološkog razvoja društva i zemlje predstavlja ozbiljno unazađivanje", kaže Kokotović.
Dodala je da će Rusi posle 13. februara izgubiti mogućnost da prodaju svoj udeo, šta god to značilo za Gaspromnjeft i za NIS.
Govoreći o mogućim opcijama za NIS, kaže da je prostor sužen, dodaje da ona ne veruje da je opcija nacionalizacija.
"Mislim da postoje i neke druge opcije. Mislim da nije više opcija privremena uprava. To je bila opcija do kraja ove licence. Sad mislim da više ne postoji opcija stečaja", kaže Kokotović i navodi da stručnjaci moraju da razmatraju šta je najjeftinije za Srbiju u ovom trenutku.
Rumunija je pripremila pravni okvir za preuzimanje Lukoila, prethodno je to učinila i Bugarska, na pitanje da li to može da bude recept i za Srbiju, Kokotović kaže da se situacija u Bugarskoj i Rumuniji razlikuje zato što je bugarska rafinerija mnogo veća nego rumunska, ima mnogo veći značaj za nacionalno tržište, za ekonomiju.
"U Bugarskoj je upravljanje aktivama Lukoila preuzela država sa pravom da izvrši prodaju. Njima je prioritet da Lukoil ode i da nemaju taj američki mač iznad glave vezan za svoju preradu i promet. Lukoil je u Bugarskoj dobio dozvolu OFAK-a do kraja aprila 26. i za to vreme Lukoil planira da proda. Puno je veće saradnje i sa ruske strane u Bugarskoj", kaže Kokotović.
S druge strane, kako je rekla, u Rumuniji Lukoil ima dozvolu samo do 13. februara, oni su potpuno pripremili pravni okvir za moguću prodaju od strane rumunske države, ako Lukoil ne proda svoje aktive u datom roku.
U ovom kontekstu nije htela da spekuliše zašto je nešto drugačiji stav Rusa prema NIS-u.
Govoreći o gasu, rekla je da se u Briselu već priča da će se pod uticajem Mađarske i Trampa razvodniti zabrana uvoza ruskog gasa preko Turskog toka. Međutim, smatra da iako bi se produžio ugovor, da bi cena bila viša jer su se tržišni uslovi promenili.
Glas javnosti/ B02S