Glas Javnosti

Nakon 93 godine arheolozi došli do značajnog otkrića: Pronađeni tragovi nestale civilizacije

Zanimljivosti
Autor: Glas javnosti

Mohendžo-daro je bio grad civilizacije doline Inda koja se razvijala od 2.500 do 1.900 godine p. n. e. Niko ne zna zašto je ona nestala, ali arheolozi i dalje ne odustaju od svoje potrage.

Кada razmišljamo o drevnim civilizacijama, iz brojnih razloga postoje neke koje se ističu više od drugih: Egipat, Mesopotamija, Кina itd. Međutim, malo se govori o civilizaciji doline Inda, otkrivenoj početkom 20. veka: lokalitet Mohendžo-Daro, u današnjem Pakistanu, jedan je od retkih na kojima arheolozi dolaze do bitnih otkrića vezanih za istu. 


Ruševine u njemu su od ćerpiča i zauzimaju površinu od 240 hektara, iako se procenjuje da je otkopana tek trećina lokaliteta. Međutim, ono što je do sada otkriveno pokazuje da je to najbolje očuvano gradsko naselje u Južnoj Aziji, koje datira iz 3. milenijuma p.n.e.


Od 1930. godine, kada su britanski arheolog Džon Maršal i njegov tim radili na lokalitetu, proučavanje urbanih struktura Mohendžo-Daroa otkrilo je brojne podatke o civilizaciji koja je tamo živela: najviše o kvalitetu arhitekture, kao dokazu o ekonomski, društveno i politički razvijenom gradu.


Grad Mohendžo-Daro je bio podeljen na dve oblasti: citadelu na zapadu gde je izgrađeno budističko svetilište iz 2. veka n.e. i grad u niziji na istoku koji se prostire duž reke Ind. U ovoj drugoj oblasti, zgrade otkrivaju strogo i široko razvijeno urbanističko planiranje, koje karakteriše prisustvo sanitarnih i drenažnih sistema.

Pored toga, otkriveni su i dokazi o postojanju škole, bunara za odvođenje otpadnih voda i velike žitnice, koji svedoče da je Mohendžo-Daro bio metropola od velikog značaja. Dakle, inženjering i arhitektura civilizacije doline Inda uticali su na kasniju urbanizaciju ljudskih naselja u regionu.


Ali kada su pokretni artefakti (novčići, predmeti za svakodnevnu upotrebu, grobni prilozi i sl) u pitanju, na lokalitetu nije otkriven ni jedan
značajniji u poslednje 93 godine. Tek sada, u novembru 2023. godine, grupa arheologa je otkrila lonac težak oko 5 kg zatrpan i prepun bakarnog novca koji je najverovatnije pripadao tzv. kušanskom periodu. 

Blago je pronašao tim arheologa Mohendžo-Daroa, predvođen doktorom Sijedom Šakir Šahom. Novčići su naknadno prebačeni u laboratoriju na analize.

 
Stručnjaci su istakli da bi proces odvajanja novčića - koji se trenutno nalaze spojeni u jednom bloku - mogao da potraje mesec dana. Ovo otkriće bi omogućilo da ih datuju i otkriju natpise sa figurama ili slovima koji ukazuju na određenu hronologiju.

BONUS VIDEO


nationalgeographic

SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR