Glas Javnosti

Za programere u Srbiji, izgleda uvek ima posla

Ekonomija
Autor: Glas javnosti

I pored otpuštanja prošle godine, industrija informaciono-komunikacionih tehnologija i dalje najbrže raste. Srbija je dugo važila za zemlju čiji stručnjaci razvijaju proizvode za druge kompanije, ali se poslednjih godina i to menja.

IT sektor je postao najznačajnija izvozna grana Srbije, sa najvećim suficitom i najbržim rastom. Izvoz je u prošloj godini dosegao 3,44 milijarde evra, što je 27 odsto više nego u 2022. godini.

Rast izvoza prati i rast broja zaposlenih – 2016. godine u ovom sektoru radilo je oko 56.000 ljudi, dok je taj broj prošle godine dostigao 110.000.

Zemlje u koje Srbija naviše izvozi visokotehnološke usluge su SAD, Velika Britanija, Švajcarska i Nemačka.

"Srbija je do sada, naročito poslednje dve godine, prepoznata kao dobro mesto za ulaganje, biznis developmente i dovođenje novih autsorsing centara velikih svetskih kompanija. Da bi se to zadržalo, moralo bi da se zadrže poreski podsticaji i ostale olakšice koje je Vlada do sada davala", kaže Mihajlo Poštić, direktor Luksofta u Srbiji.

Masovna otpuštanja svetskih kompanija, poput "Majkrosofta", "Amazona" i "Mete", osetila su se u celom svetu. Ipak, programeri su i dalje traženi.

"Ono što baca senku na celu godinu je da smo na zapošljavanju mogli da vidimo podatak od 50 odsto manje oglasa za posao u IT industriji. Dobro je da smo za razliku od globalnog nivoa, imali daleko manje otkaza u Srbiji, do dva odsto ukupno zaposlenih", ukazuje Marko Vučetić sa sajta "Helou vorld".


Prema istraživanju organizacije "Startap genom", Srbija je prepoznata kao jedan od 20 najboljih evropskih IT ekosistema po dostupnosti talenata.

Kao prednosti zbog kojih startap treba osnovati ili preseliti u Beograd ili Novi Sad, navedene su subvencije države i međunarodna povezanost.

"Ako tražite zemlju da investirate u inovacije, informaciono-komunikacionu tehnologiju, veštačku inteligenciju i biotehnologiju, Srbija je pravo mesto u Evropi. Po rastu izvoza IKT usluga, u prve tri zemlje smo u Evropi u periodu od 2016. do 2022. godine. Sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj investiramo u inovacije, naučnu infrastrukturu, izgradnju novih naučno-tehnoloških parkova", navodi premijerka Ana Brnabić.

Da bi se rast domaće visoko-tehnološke industrije nastavio, upućeni ističu neophodnost podizanja svesti o važnosti informacionih tehnologija za privredu, nastavak podsticaja države, kao i veći broj studijskih programa iz te oblasti.

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR