Glas Javnosti

Porast obolelih od raka u Srbiji: Skoro dvostruko više slučajeva u posljednjih deset godina, uz sve veći broj mladih obolelih

Društvo
Autor: Glas javnosti

Sve više mladih osoba se suočavaju sa tom opakom bolešću. Iako za karcinom važi da je bolest starijih osoba, poslednju deceniju starosna granica se drastično spustila.

Svet je šokirala vest da Kejt Midlton (42), princeze od Velsa ima karcinom. Profesor Endru Begs, koji vodi kliniku za otkrivanje raka u ranoj fazi kod odraslih, kaže da na klinici sve češće sreće mlade ljude u 40-im godinama koji oboljevaju od raka.


Prema podacima Instituta za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" od 2012. godine do 2022. godine skoro je dupliran broj obolelih od karcinoma. Tokom 2012. godine u Srbiji je registrovano 24.837 osoba obolelih od raka, dok je 14.020 pacijenata preminulo. Deceniju kasnije registrovano je 41.419 obolelih, dok je 20.767 pacijenata preminulo od raka. Poslednje dve godine broj novoobolelih prešao je 42.000.

Muškarci su najviše obolevali i umirali od raka bronha i pluća, debelog creva i rektuma i raka prostate. Kod žena maligni tumor je najčešće bio lokalizovan na dojci, debelom crevu i rektumu, bronhima i plućima i na grliću materice.

Zašto raste broj onkoloških pacijenata

Direktor Instituta za onkologiju i radiologiju Srbije dr Milan Žegarac kaže da je nekoliko faktora doprinelo sve većem broju onkoloških pacijenata.

"Produžava se životni vek ljudi, a samim tim ima i više malignih bolesti. Međutim, spušta se i starosna granica. Imamo pacijente bukvalno od beba do starih ljudi. Generalno maligne bolesti su češće kod starih, ali oboljevaju svi", kaže Žegarac za Euronews Srbija.

Na genetiku se ne može uticati, ali može na loše životne navike za koje se zna da su faktori rizika za nastanak karcinoma. To su pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti, loša ishrana, svakodnevni stres. Ne mora taj stres da bude veliki, ali ako je svakodnevni onda je problem.

Dr Žegarac kaže da je dijagnostika danas bolja, ali da se akcenat mora staviti na preventivne preglede i skrining programe.

"U Institutu za onkologiju imamo mnogo pacijenata. Dnevno se obave 400 zračenja, da se 300 hemioterapija. To je baš mnogo. Pokušavamo da medikalna onkologija radi u dve smene. Međutim, problem nam je srednji kadar, nema dovoljno medicinskih sestara. Nije to problem samo kod nas već u celom regionu", dodaje on.


Zgrada Instituta za onkologiju postala je tesna da primi sve pacijente. Posebno je problem sa prostornim kapacitetima imala dnevna bolnica gde se prima hemioterapija. 

"Pretvorili smo biblioteku u dnevnu bolnicu i još jedan deo na odeljenju. Tako da sada imamo 30 novih stolica za hemioterapiju. Nastojimo da ta dnevna bolnica radi u dve smene. Zračenje radimo u tri smene. Ima veći broj aparata, ali sada ima više indikacija da se zrače pacijenti", pojasnio je Žegarac.

Dodaje da je važno da se bolest "uhvati" na vreme, a tu ključnu ulogu imaju skrining programi.

"Skrining programi moraju biti bolji. Domovi zdravlja su dobili mamografe i prva mamografija kod žena treba da se uradi već sa 40 godina. To je inicijalna mamografija. Skrining program za karcinom dojke ide sa 50 do 69 godina", naveo je on.

Kaže da je dosta urađeno što se tiče terapije i da je ovih dana počela da se primenjuje najnovija inovativna imunoterapija. O tome je odluka doneta pre par meseci i sada se krenulo sa primenom. To je terapija za pacijente sa najtežim oblicima karcinoma pluća, dojke i to one forme karcinoma koje do sada nisu imale terapiju.

Često ne daju simptome

Problem kod mnogih karcinoma je što ne daju nikakve simptome, znake bolesti. Kada se pojave tegobe, obično to bude već kasno, kada je bolest uznapredovala.


Grujičić: Direktan rezultat NATO bombardovanja porast onkoloških i autoimunih bolesti

Ministarka zdravlja Danica Grujičić izjavila je da je direktan rezultat NATO bombardovanja Srbije projektilima sa osiromašenim uranijumom ne samo porast onkoloških bolesti, već i autoimunih i mentalnih.

Ona je nedavno za list "Politika" rekla da problem sa osiromašenim uranijumom  leži u oštećenju genetskog materijala ljudi koji su izloženi eksploziji projektila sa osiromašenim uranijumom, pa su tako tokom bombardovanja i nakon njega zabeležene patološke trudnoće i anomalije, udvostručila se sterilnost kod muškaraca, a broj bračnih partnera koji ne mogu da imaju decu se sve više povećava.

Kako kaže mentalni problemi uz smanjivanje koeficijenta inteligencije kod dece su takođe posledica bombardovanja.

"Oko 27.000 pacijenata je 2019. godine lečeno od autoimunih sistemskih bolesti različitih vrsta, od kojih su neke životno ugrožavajuće za pacijenta i zahtevaju produženo lečenje", rekla je ona.
Grujičić ističe i da je u poslednjih 25 godina došlo do porasta onkoloških bolesti i da se taj broj iz godine u godinu povećava.


Ona je rekla da je nakon prvih pet do sedam godina uočeno statistički značajno uvećanje pojave sistemskih onkoloških bolesti, limfoma, leukemije i mieloma, što se, kako ističe, često dešava posle nuklearnih incidenata.

"Do povećanja broja solidnih tumora došlo je nešto kasnije, devet do 15 godina nakon agresije. Analizirajući Evropski informacioni sistem za rak, 2021. najviše stope smrtnosti zabeležene su u Srbiji, Mađarskoj i Crnoj Gori. Pitanje je zašto. Terapija je znatno bolja, dijagnostika ne kasni kao ranije, ali pacijenti i dalje umiru", rekla je Grujičić.

Prema njenim rečima, svi ljudi koji su učestvovali u postupku raščišćavanja na mestima koja su bila bombardovana umrli su ili se leče od onkoloških bolesti, a posebno na mestima koja su gađana projektilima sa osiromašenim uranijumom.

Dodaje da je potrebna nauka da bi se potvrdilo da je municija sa osiromašenim uranijumom kancerogena, mutagena i toksička i da kao takva treba da bude zabranjena.

"Za to nam je potreban mir, kaom i saradnja naučnika i lekara iz svih zemalja koje su imale tu nesreću da iskuse zagađenje izazvano ratnim dejstvom na njihovoj teritoriji. Očekujuem pomoć naših američkih kolega koji su dobro upoznati sa posledicama ove strašne municije na zdravlje američkih vojnika i veterana", rekla je Grujičić.

Glas javnosti /E02S 

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR