Mnoge je iznenadila vest da prostitucija učestvuje u BDP-u Srbije približno kao proizvodnja nameštaja ili računara, elektronskih i optičkih proizvoda. Kako se došlo do ovih podataka pokušali su da objasne Dragan Popović iz Republičkog zavoda za statistiku i Kristina Ferari, aktivistkinja za prava seksualnih radnica.
- Cela ta priča nije do juče. Prvi eksperimentalni obračuni su rađeni još pre 15 godina - napomenuo je Popović.
Prema njegovim rečima, obaveza uključivanja ovih delatnosti u zvaničnu statistiku zasniva se na tome što one, iako ilegalne, ipak predstavljaju ekonomske aktivnosti.
- Ispunjavaju preduslov dobrovoljnog stupanja obe strane u transakciju - pojasnio je on.
Podaci se, dodao je, prikupljaju od Ministarstva unutrašnjih poslova, specijalizovanih zdravstvenih institucija, ali i sa interneta i od drugih izvora. Kako je Ferari poručila zalaže se za dekriminalizaciju prostitucije.
- To podrazumeva brisanje tog prekršajnog člana koji postoji. Tada bi važili zakoni kao za sva druga zanimanja - kazala je.
Dekriminalizacija, tvrdi, nije isto što i legalizacija, za koju je rekla da se ne zna šta bi ona uopšte predstavljala u slučaju prostitucije.
- Naučeni smo iz primera iz Evropske unije da legalizacija nije naivna i da se može zloupotrebiti - ocenila je Ferari. Prema nekim računicama, prostitutke rade 220 dana godišnje i zarađuju 156 evra dnevno.
- Radnici zarađuju od 20 do 150-300 evra dnevno, to je jako nepredvidivo - objasnila je Ferari.
Popović je naglasio da postoje i različite vrste ovakvih usluga - agencijska ili hotelska prostitucija, ulična i elitna.
(Glas javnosti)