Veruje se da je ovo druga slava po masovnosti u Srbiji, odmah posle Svetog Nikole. Zato i ne čudi veliki broj običaja i verovanja koja se vezuju na današnji dan. Po crkvenom predanju, anđeo Mihailo je prvi stupio u borbu sa zlim duhom i to ime po crkvenom tumačenju označava “onog koji je kao Bog”. Na grčkom jeziku reč “arhi” znači glavni, prvi – “angelos” znači vesnik, anđeo.
Sveti arhangel Mihailo, simbol je borbe protiv zla, i na ikonama i freskama prikazan je kao nebeski ratnik u vojničkoj opremi, sa mačem, kopljem i zlim duhom koji, okovan lancima, leži pod njegovim nogama.
Njegov kult nastao je u trećem veku i razvio se najpre u Frigiji. Kao praznik, Aranđelovdan je ustanovljen vek kasnije, u vreme Silvestera Prvog Rimskog i Patrijarha Aleksandra Aleksandrijskog.
Zaštitnik je loze Nemanjića.
Prema narodnom verovanju, na današnji dan se obavezno treba moliti za izlečenje, ali i oprostiti grehe svim nevernicima.
U narodu postoji verovanje da od toga kakvo vreme bude na Arandjelovdan takvi će biti zima i proleće.
Veruje se da ovaj zimski svetac luta prerušen u prosjaka kako bi nevernike usmerio na pravi put, a nevoljnicima pomogao.
Glas javnosti