Glas Javnosti

VELIKI CRLJENI CRNA EKOLOŠKA TAČKA, MEŠTANI OGORČENI: Okruženi smo otrovima, niko ne reaguje

Društvo
Autor: Glas javnosti

Elektroenergetski sistem kao motor razvoja Srbije je, usled višedecenijskog ilegalnog načina planiranja i razvoja veliki ekološki, društveni i ekonomski problem, rečeno je na konferenciji Koalicije za održivo rudarstvo (KORS).

„U poslednjih 15 godina ima jako veliki broj slučajeva za koje apsolutno smatramo da moraju biti istraženi i ponovo vraćeni u žižu javnosti, zbog toga što su mnogi projekti protivustavni i protivzakoniti i dovode do negativnih ekonomskih posledica“, rekao je Zvezdan Kalmar, koordinator KORS-a.

Jedan od tih projekata datira iz 2011. godine, kada je EPS dobio kredit od preko 100 miliona evra od Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za razvijanje rudarskih projekata. KORS je tada upozoravao da će doći do povećanja cena uglja, a samim tim i do poskupljenja struje i energetskog siromaštva.

Kako Kalmar navodi, EBRD je, zajedno sa EPS-om, Ministarstvom zaštite životne sredine i Ministarstvom rudarstva i energetike, „horski lagao“ da taj projekat neće biti korišćen za izgradnju nove mehanizacije i kopova.

Foto: Press centar UNS

Iako je projekat, dodaje on, predviđao izgradnju homogenizacije, odnosno mešanje uglja različitih kvaliteta da bi se obezbedio kontinuiran kvalitet, ispostavilo se da je ona loše urađena ili nije uopšte izgrađena, jer je u decembru 2021. došlo do havarije u EPS-u zbog mešanja uglja sa blatom, što je izazvalo procenjene gubitke od 500 miliona do milijardu evra.

„Insistiram na tome da se istraži uloga EBRD-a i tadašnjih rukovodilaca projekata koji su govorili da će ta mehanizacija biti upotrebljavana za ekološko poboljšanje kvalitetarada EPS-a, pri čemu su bili svesni da će biti korišćeni za otvaranje polja E“, poručio je Kalmar.

Polje E je, dodaje, ilegalno počelo da se kopa već 2009. godine, a 2020. su bez prostornog plana, dozvola i procene uticaja izgrađene upravne zgrade i mašinski park. Ovo polje, navodi, predstavlja životnu opasnost po ljude u okolini, ukoliko dođe do poplava.

Kalmar ističe da je poplava 2014. u kolubarskom regionu direktna posledica zloupotreba povezanih sa neraseljavanjem naselja Veliki Crljeni i drugih koji su ostavljeni da žive u neposrednoj blizini kopova Kolubare.

Osvrnuo se i na proširenje kopa Drmno sa devet na 12 miliona tona uglja godišnje, a koje je urađeno bez procene uticaja.

„Upozoravam i podsećam građane da je u Srbiji moguće za nekoliko kvadratnih kilometara proširiti kop bez procene uticaja. Pokušajte vi da nadzidate jedan red cigala na kući pa ćete videti šta će da vam se dogodi“, poručio je.

Slično je bilo, kako dodaje, i sa izgradnjom Kostolca B3, te smatra da se mora detaljno pregledati sva dokumentacija, kao i kod pada nadstrešnice u Novom Sadu.

Procene uticaja za projekte odsumporavanja u objektima EPS-a su, takođe, ilegalne, jer ne uključuju procene dugoročnih uticaja ovih objekata i klimatske analize, navodi Kalmar.

Ukazao je i na manipulacije mehanizacijom u Kolubari, kao i da je privatnim operaterima dozvoljeno da iscrpljuju novac iz EPS-a. Posebno je naglasio slučaj kada je preko 100 kamiona dnevno prevozilo ugalj od Kostolca do Obrenovca.

„Svako ko iole zna nešto o energetici, zna da se lignit ne može prenositi na tolike daljine. Slično se dešava i u Kolubari, gde se ogromne količine uglja i pepela prenose privatnim kamionima“, apeluje Kalmar.

Vesna Terzić, aktivistkinja iz Velikih Crljena, je zabrinuta jer rudnik koji se nalazi na 50 metara od njene kuće nije zatvoren, kako tvrde vlasti, pa postoji opasnost da dođe do poplave kao 2014. godine.

Kako navodi, svi su se kleli da će im pomoći i da će ih raseliti zbog blizine rudnika, što se nije dogodilo.

„Trudnice kad odu na kontrolu saznaju od doktora da im je plodova voda zamućena, u svakoj drugoj kući ljudi imaju kancer, a niko već deset godina ne reaguje“, žali se ona i navodi da ih EPS, odnosno država, teroriše.

Kaže da se sada u Velikim Crljanima otvara regionalna deponija, a već u neposrednoj blizini postoji rudnik, termoelektrana, otpadne vode itd.

„Sa svih strana smo okruženi svim mogućim otrovima, vazduh nam je redovno veoma zagađen, a niko neće ni prstom da mrdne“, naglašava Terzić.

„Ne zanima nas ko je na vlasti, mi samo hoćemo da se ispoštuju zakoni“, poručila je.

Plan i procena uticaja za polje E, napominje ona, su usvojeni u Službenom glasniku tek 13. marta 2024. godine, a to polje radi već godinama.

„Mi ćemo biti druga novosadska nadstrešnica, samo što će nas ubiti naše kuće, zahvaljujući EPS-u“, upozorava Terzić.

Zvezdan Kalmar je u nastavku konferencije upozorio da vlast od ranih 2000-tih godina do danas, „sistematski i uporno odbija da ubrza proces izolovanja objekata u Srbiji“, a sada daju subvencije do 50 odsto građanima za izolacije.

„Do tih subvencija mogu da dođu samo oni koji saznaju na vreme za konkurs i koji imaju novca za izradu dokumentacije“, tvrdi Kalmar.

Dodao je da se solarne elektrane i vetrenjače potpuno nezakonito grade na poljoprivrednim i šumskim zemljištima, kao i da se vlasti bave obnovljivim izvorima energije na potpuno pogrešan način, promovišući obnovljive izvore u vlasništvu pretežno stranih kompanija sa pretežno netransparentnim izvorima kapitala.

Kalmar je zaključio da su jedino rešenje za dugoročnu održivost energetskog sistema reverzibilne hidrocentrale, koje će podrazumevati intervencije poput pošumljavanja i izgradnje velikih retenzija za vodu.

„Potpuno je izvesno poskupljenje električne energije ukoliko ne budemo na pravilan i pametan način zadržali suverenitet nad obnovljivim izvorima energije i ukoliko ne budemo napravili sistem koji će biti baziran pretežno na hidroenergiji“, upozorio je Kalmar.

Glas javnosti/D01S

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR