Sa dolaskom leta i toplog vremena očekuje nas više nebeskih fenomena tokom ove godine, a jun će biti krcat dešavanjima.
Pun mesec 11. juna – tzv. “mesec jagode” – dobio je naziv ne po boji koju naš satelit ume da poprimi, već po tome što su ga neka plemena u Severnoj Americi povezivala sa vremenom branja bobica na severnoj hemisferi, prenosi “Jahu njuz”.
Letnji solsticij se dešava kad Sunce putuje duž svoje najsevernije putanje na nebu, stvarajući najduži dan u godini na severnoj hemisferi a najkraći na južnoj.
Dok na severnoj hemisferi ovo označava početak leta, na južnoj hemisferi obeležava početak zime. Može se dogoditi između 20. i 22. juna, a trenutak kada Sunce dostigne svoju najseverniju poziciju očekuje se u subotu, 21. juna, u 02:42 UTC (04.42 po našem).
Ljubitelji astronomije imaće prilike da vide i Merkur. Najmanju planetu, koja je ujedno i najbliža Suncu, uglavnom je teško uočiti golim okom. Međutim, 4. jula Merkur će se pojaviti na najvećoj udaljenosti od Sunca na večernjem nebu i stoga će biti lakše uočljiv.
Od 12-13. avgusta nas očekuje meteorska kiša. Perseidi, meteorski roj nastao od ostataka komete Svift-Tatl koji padaju na Zemlju, može se povremeno videti kao "zvezde padalice" između 17. jula i 24. avgusta. Međutim, aktivnost meteora trebalo bi da dostigne vrhunac između 12. i 13. avgusta, stvarajući jedan od najživopisnijih meteorskih roja tokom godine.
Od 7-8. septembra će biti potpuno pomračenje Meseca. Ovog puta će ono u potpunosti biti vidljivo samo iz Australije, Azije i Evrope, dok će neki u Africi, Severnoj i Južnoj Americi moći isprate deo fenomena.
Kasnije istog meseca, 21. septembra, biće delimično pomračenje Sunca, koje će biti vidljivo samo iz Novog Zelanda, Australije, pacifičkih ostrva i delova Antarktika.
U septembru, preciznije 22. tog meseca, očekuje nas jesenja ravnodnevnica ili ekvinocij. On označava početak jeseni na severnoj hemisferi a proleća na južnoj.
Glas javnosti/B06S