Prethodno, Bartu je na sastanku sa organizatorima predstojeće svečanosti razgovarao o bezbednosnim aspektima, gde je doneta odluka da umesto zatvorenog, blindiranog automobila, kralj i Bartu budu u otvorenom vozilu kako bi "kralj mogao da čuje i vidi koliko je popularan i voljen u Francuskoj".
Odmah pošto su se smestili u vozilo, a nekoliko momenata pre nego što su krenuli, kralj Aleksandar je, zagledan u narod, a nakon osmeha i podignute ruke u znak pozdrava svima koji su tu došli, duboko uzdahnuo (na 1:04 na snimku ispod).
Nepunih dvadeset minuta kasnije, bugarski terorista po imenu Vlado Černozemski, poznat i kao Veličko Dimitrov Kerin, istrčao je iz okupljene mase, uzviknuo "Živeo kralj", popeo se na automobil i sa dva metka usmrtio kralja Aleksandra, kao i vozača nakon što su ga savladali francuski policajci. U pucnjavi koja je usledila, ranjen je i Bartu.
Mađarska Janka-puszta – logor za obuku ustaša i izvođenja diverzija, u sredini Vlado Černozemski član organizacije VMRO pravo ime / Veličko Dimitrov Kerin / atentator i ubica kralja Aleksandra pic.twitter.com/WJxRXFuLOL
— Misko Misko (@todDM53izjASpRe) February 12, 2020
Mauzer c96, čudo tehnike s kraja 19 veka, pištolj iz koga je ubijen kralj Aleksandar u Marseju pic.twitter.com/sYgbWLDG48
— Strongman Online (@milan_strongman) August 24, 2020
Uprkos naporima lekara da spasu kralja, pogodak u srce bio je koban, pa je Aleksandar Karađorđević nekoliko trenutaka kasnije izgubio svest, a nešto nakon 17 časova je izdahnuo. Oko pola sata kasnije, u bolnici "Božiji dom" preminuo je i Bartu.
Osamdeset i šest godina kasnije, a u svetlu svega što se dešavalo prethodnih decenija, pitanje koje se nameće jeste da li bi nešto bilo drugačije da je kojim slučajem pokušaj atentata osujećen poput tri prethodna?
Na današnji dan 1934. - Vlado Černozemski je izvršio atentat na jugoslovenskog kralja Aleksandra Karađorđevića u Marselju. pic.twitter.com/CL6hx1yilw
— RobertRobi (@Robertdreco) October 9, 2019
Na današnji dan 1934. - Ubijen je Aleksandar I Karađorđević, kralj.
— RobertRobi (@Robertdreco) October 9, 2020
Vlado Černozemski je izvršio atentat na jugoslovenskog kralja Aleksandra Karađorđevića u Marselju. pic.twitter.com/5mYTGEZdU8
Godinama kasnije, kraljev sin Tomislav, koji je u trentuku očevog ubistva imao šest godina, otkrio je da je Aleksandar bolovao od raka koji je metastazirao na čitav organizam, pa su mu lekari davali još nekoliko meseci života. Dovoljno za neke manje, ali nedovoljno za bilo kakve suštinske promene većeg karaktera, čini se da Srbija ne bi izbegla sudbinu koja ju je snašla nakon atentata u Marselju. Čak i da je kralj, za kog se i na snimcima može videti da je ozbiljno slab, preživeo još nekoliko godina, teško je poverovati da bi se stvari razvijale drugačije u odnosu na ono kako se izdešavalo na kraju. Izvesno je da bi ponovo namesništvo predvodio knez Pavle, kraljev brat od strica, čija uloga u potpisivanju Trojnog pakta je jedna od najvažnijih za status Srbije u Drugom svetskom ratu.
Knez Pavle Karađorđević sa Hitlerom, nakon pristupa Trojnom paktu Jugoslavije. pic.twitter.com/8KMUz6hVZT
— Ninoslav Šafarić (@NinoslavSafaric) February 2, 2017
Kakav je vaš stav, šta vi mislite? Da li bi, po vama, istorija Srbije bila drugačija da se atentat u Marseju nije dogodio?