Bez obzira na to da li se surogat majčinstvo posmatra kao "reproduktivna prostitucija", kako kažu neki, ili "rađanje iz milosrđa" - jedno je sigurno - u Srbiji je zabranjeno. Po Zakonu o biomedicinski potpomognutoj oplodnji, u našoj zemlji surogat majčinstvo se smatra krivičnim delom za koje je propisana kazna od tri do 10 godina zatvora.
Advokat Milena Kuč za RT Balkan kaže da nacrt Građanskog zakonika iz 2019. nije prošao skupštinsku proceduru, ali da od izmenjenog zakonika nije u potpunosti odustalo .
"Krucijalna novina je da je nacrtom zakona uveden sasvim novi institut za surogat materinstvo koji nije bio prepoznat u našem zakonodavstvu. Jedna bitna stavka kod ovog principa je da je isključivo uvršten u zakonik kao mogućnost da parovi, odnosno lica koja nemaju potomstvo iz zdravstvenih razloga, da se ostvare u ulozi majke i oca. To nije komercijalni tip surogatstva, po kome je poznata Ukrajina ili Poljska, već predstavlja rađanje iz milosrđa. Cilj jeda se pomogne ženama kojima su odstranjene materice, ili imaju tumore, povrede kičme tačnije stanja koja im onemogućava da iznesu trudnoću. Ipak, čini se da se ide napred iako naše društvo očigledno nije sazrelo da se ponovo stavi na dnevni red sednice skupštine", navodi ona.
Idući logikom da nema zakona - nema ni statistike, u Srbiji ne postoje ni zvanični podaci o broju parova kojima je program surogat majčinstva potreban.
Ginekolog Mima Fazlagić za naš portal kaže da je jako malo žena koje bi bile pravi kandidati za surogat program.
"U mojoj višedeceniskoj praksi u proseku imam desetak žena koje su izgubile matericu ali imaju jajnike. One su u nepovoljnijem položaju od žena koje imaju matericu ali im jajnici ne rade, jer za njih je država obezbedila mogućnost donirane jajne ćelije. Tako da su ove prve u diskriminatorskom položaju. Zato podržavam takve slučajeve iz medicinskih razloga. Čula sam i za lične sudbine - da je rođena sestra spremna da iznese trudnoću za sestru. Ako neko može da donira bubreg za ceo život, ne vidim razlog da ne iznajmi matericu na devet meseci", kaže dr Fazlagić i podvlači da ne podržava one dame koje kao holivudske dive zarad lepote ne žele da ostaju u drugom stanju.
U tu grupu mogle bi da se svrstaju i one žene koje ne žele da odsustvuju sa posla, da uspore karijeru, nego im je lakše da plate drugu ženu.
Profesor porodičnog prava na Pravnom fakultetu u Beogradu Uroš Novaković za RT Balkan kaže da inicijativa da se problematika surogat majčinstva reguliše Građanskim zakonikom nije prošla, ali da postoji Radna grupa koja radi na Porodičnom zakonu.
"Trenutno nemamo nikakve važeće pozitivno pravne odredbe vezane za surogat materinstvo. Ako bi se išlo ka tome da se eventualno reguliše, mislim da je za to potrebno obaviti jednu duboku i široku analizu psiholoških, pravnih, medicinskih i etičkih aspekata, kako bi to uticalo na različite subjekte kojih se surogatstvo tiče - imate par budućih roditelja, imate surogat majku, imate radno-pravni aspekt zaštite tih žena, pitanja da li bi bilo uz novčanu naknadu ili bez, da li bi bila zabranjena genetska krvna veza, odnosno srodnička veza između surogata i nameravane, buduće majke. To su pitanja, koja pogotovo danas, ne smeju da se donese tek tako po nekoj skraćenoj proceduri. Potrebno je konsultovati pravnu, medicinsku i psihološku struku", objašnjava profesor porodičnog prava.
Sagovornik RT Balkana kaže da ukoliko se institut surogat majčinstva dozvoli, postavlja se pitanje zloupotrebe, da se ono pretvori u biznis, eksploataciju žena...
"Sve je otišlo u nenormalnost, tradicionalna porodica treba da bude model, šaljemo sliku društvu", upozorava prof. Novaković.
Iz Ministarstva za brigu o porodici i demografiju kažu da Radna grupa nije razmatrala uvođenje instituta surogat materinstva.
"Aktuelno nisu u toku aktivnosti na izmeni Porodičnog zakona", kratko su odgovorili.
Ono što smo neformalno saznali od članova Radne grupe je da zbog prevarnih razloga, Porodični zakon nudi alternativu surogat majčinstvu- usvajanja deteta.
Glas javnosti / R02S