Glas Javnosti

Subotičanka u stanu držala džinovske afričke puževe: Zabranjeni za držanje, a prodaju se u oglasima

Društvo
Autor: Glas javnosti

Puževi su posle oduzimanja smešteni u Zoološkom vrtu na Paliću, saopštila je policija.

Policija je oduzela 18 albino džinovskih afričkih puževa od Subotičanke, osumnjičene da je držala i na slobodu pustila mladunče lava, koje je kasnije preminulo u zoo vrtu na Paluću.

Puževi su posle oduzimanja smešteni u Zoološkom vrtu na Paliću, saopštila je policija.

Ovi mekušci poslednjih godina su kod izvesnog broja građana postali popularni za čuvanje kao kućni ljubimci, ali i kao izvor prihoda.


Iako se nalaze na spisku vrsta čije je čuvanje zabranjeno, do njih u Srbiji nije teško doći. Dovoljno je samo da na jednom od najpoznatijih sajtova za kupoprodaju pretražite odeljak „terarijumske životinje“ i vrlo bzo naićićete na oglase za džinovske afričke puževe.

Mlade jedinke se prodaju po ceni od 400, 500 dinara, pa naviše, a jedan od prodavaca u oglasu navodi da su „odlični ljubimci, nisu zahtevni, a i koriste se u ekskluzivnim spa centrima“.

Na društvenim mrežama se može naći veći broj snimaka, na kojima se ljudi hvale ovim ljubimcima, a jedan poveći primerak je svojevremeno završio i u jutrarnjem programu televizije s nacionalnom frekvencijom.

Vlasnica je rekla da je počela sa dva puža, a završila sa više od 750! Kako je priznala, ona ove puževe ne gaji da bi se igrala s njima, već da bi zaradila.

Naime, ona sakuplja sluz puževa koja se koristi u kozmetičkoj industriji, kako u proizvodnji kozmetičkih preparata, tako i za tretmane. Postoje saloni u kojima se puževi stavljaju direktno na kožu ljudi, koji očekuju čudesna dejstva pošto puž prošeta i za sobom ostavi sluz.

Odakle afrički džinovski puževi kod nas

Pretpostavlja se da je džinovski afrički puž u Srbiju stigao krijumčarenjem, a dalje razmnožavanje nije bilo teško pošto godišnje položi i do 2.000 jaja.

Kao što im i samo ime kaže, džinovski afrički puževi su poreklom iz Afrike, a nastanjuju priobalni deo zapadne Afrike. Njihove kućice mogu da dostignu dužinu do 20 centimetara i prečnik od devet centimetara u najširem delu. U prirodi su zabeleženi slučajevi koji su bili dugački i po 30 centimetara i teški dva kilograma.

Smatraju se ozbiljnim štetočinama, koje nemaju prirodnog neprijatelja. Kao i svi drugi puževi, hrane se svežim biljem zbog čega predstavljaju veliku opasnost po poljoprivredu ako se nađu u prirodi.

I dok se u Africi koriste za ishranu, u Evropi i SAD je njihovo konzumiranje zabranjeno i potencijalno opasno po zdravlje čoveka.

Naime, ova vrsta je nosilac parazita koji može da izazove meningitis, a ako „zaluta“ u ljudskom organizmu crv može da završi u mozgu ili oku i ozbiljno ugrozi zdravlje.


Američke vlasti su prošle godine na Floridi krenule u opsežan lov na ovu vrstu koja je završila u prirodi. U oblasti u kojoj su pronađeni bio je proglašen karantin, što je značilo da nijedan oblik vegtacije nije smeo da se iznese kako se ne bi dalje proširili.

SAD su se u više navrata borile s najezdama džinovskih afričkih puževa, a za njihovo istrebljenje je trebalo i do deset godina, a potrošeni su milioni dolara.


Glas javnosti/N01S

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, ali i na X nalogu.

BONUS VIDEO


SKINI APLIKACIJU

glas javnosti android
glas javnosti IOS


POVEZANE VESTI




KOMENTAR