Kardiolog Goran Popović izjavio je da „januarsko proleće“ i nagli porast temperature mogu negativno da utiču pre svega na hronične bolesnike, srčane, pulmološke i psihičke bolesnike, kao i na meteoropate.
Popović je kazao da pri nagloj promeni temperature može da se javi kolebanje krvnog pritiska, poremećaj srčanog ritma, nervoza, nesanice i razne druge psihosomatske tegobe.
Kako je naveo, da bi se hronični bolesnici lakše adaptirali na nagle promene vremena neophodno je da redovno uzimaju svoju terapiju i slušaju savete svojih lekara kako bi ublažili simptome.
Dodao je da ljudi koji nisu bili na pregledu, a imaju određene tegobe usled naglog porasta temperature, treba da se obrate svom lekaru i odu na pregled kako bi dobili najbolji savet i sprečili neželjene događaje.
Na pitanje koje organi prvo reaguju kada se u nedelje dana smene temperature ispod nule sa temperaturama od 20 stepeni, Popović je odgovorio da prvo reaguje srce, a zatim centralni nervni sistem i drugi organi. Kako je dodao, reakcije su različite i one se ispoljavaju u zavisnosti od trenutnog stanja samog organizma.
„Nije isto da li se radi o osobi staroj 20 ili 80 godina. Moramo uzeti u obzir i osobe koje su meteoropate, koje mnogo burnije reaguju na sve promene vremena bez obzira da se radi o januaru ili julu“, kazao je kardiolog za Tanjug.
Prema njegovim rečima, reakcije organizma na promene vremena zavise od mnogih faktora, pre svega od lične adaptacije, individualnog osećaja na nagle promene temperature, kao i od toga da li osoba hronični bolesnik i da li redovno uzima terapiju.
„Da bi sprečili neželjene događaje i pomogli organizmu da lakše prebrodi prolećne temperature u januaru treba da poštujemo savete lekara, da redovno uzimamo terapiju“, istakao je Popović i dodao da se u tom periodu preporučuje lakše svarljiva hrana jer povećan unos soli, masti i visokokalorične hrane lošije deluju na ceo organizam i tegobe pri promeni vremena budu mnogo izraženije.
Glas javnosti/A03