Nasuprot Isaku Njutnu, vreme i prostor smatrao je relativnim, po čemu je preteča Alberta Ajnštajna.
Bio je osnivač i direktor Brerske astronomske opservatorije kod Milana i direktor Optičkog instituta francuske mornarice. Ruđer Bošković je tvorac jedinstvenog zakona sile, kojim pretpostavlja da postoji ne samo privlačenje nego i odbijanje u naizmeničnom menjanju na malim rastojanjima među telima.
Ruđerov deda po majci Italijan Batera najpre se doselio u Beograd, a zatim se preselio u Dubrovnik. Ruđerov otac Nikola Bošković je Srbin iz mesta Orahov Do u Hercegovini, i za sobom je ostavio zapise o srpskim manastirima u Raškoj.
Najlepši portret Ruđera Boškovića kod Vlaha Bukovca, koji je danas deo zbirke Narodnog muzeja u Beogradu, naručio je Mihailo Pupin.
Na jednoj od najpoznatijih Teslinih fotografija, Tesla sedi ispred svog velikog generatora u Njujorku i čita knjigu Ruđera Boškovića - „Teorija prirodne filozofije„.
Jedno od najlepših predavanja o Ruđeru Boškoviću na Srpskoj kraljavskoj akademiji održao je Milutin Milanković.
I na kraju, ne može čovek da se iznova ne zapita kako je moguće da jedna osoba, ma ko ona bila, kojoj je majka Italijanka a otca Srbin, po mišljenju narečenih kleptomana, može biti Hrvat.
BONUS VIDEO: Profesor doktor Snežana Šerbula otkriva kako nas truju arsenom