Marija Magdalena, po poreklu iz grada Magdale u Siriji, bila je jedna od najvernijih sledbenica Isusa Hrista. Prisustvovala je Njegovom raspeću na Golgoti, zajedno sa Presvetom Bogorodicom, i tri puta je pohodila Hristov grob. Po hrišćanskom predanju, upravo se njoj prvoj ukazao vaskrsli Hristos.
Pravoslavna crkva Mariju Magdalenu poštuje kao "ravnoapostolnu", što znači da je njena propovednička misija bila ravna misijama samih apostola. Prema predanju, ona je nakon Hristovog Vaskrsenja putovala u Rim, gde je izašla pred rimskog cara Tiberija i poklonila mu crveno jaje uz reči "Hristos voskrese", čime je, kako se veruje, utemeljena tradicija farbanja jaja za Vaskrs.
Sveta Marija Magdalena je život okončala u Efesu, u domu apostola Jovana Bogoslova, a njene mošti kasnije su prenete u Carigrad, gde su položene u hram posvećen njoj.
U srpskom narodu praznik Blage Marije obeležen je dubokim poštovanjem. Iako je reč o nepokretnom prazniku bez "crvenog slova", tog dana se u domaćinstvima i na njivama ne radi, kako bi se pokazalo poštovanje prema svetiteljki. Vernici veruju da je ova svetiteljka velika zaštitnica žena i porodice, te se žene na ovaj dan često mole u crkvama i pale sveće sa nadom da će im biti ispunjena bar jedna iskrena želja.
U pojedinim krajevima Srbije postoji i verovanje da je Blaga Marija sestra Svetog Ilije, pa se vremenske nepogode na ovaj dan – kao što su grom i grad – tumače kao „razgovor brata i sestre“.
Glas Javnosti/ P02S