Vaskrs ili Uskrs je najveći hrišćanski praznik jer suština hrišćanske vere počiva na Hristovom vaskrsnuću iz mrtvih, koje je pobeda vere i života nad smrću.
Običaj je da se na Uskrs skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je Isus Hristos, po crkvenom učenju, uskrsnućem pobedio smrt i otvorio rajska vrata. Po Novom zavetu, Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu u Josifovom vrtu, a u nedelju zorom, osetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sleteo je na grob.
Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus je vaskrsao. Na Vaskrs je, po predanju, najpre Marija Magdalena srela Hrista, a potom se on ukazao i svojim učenicima.
Jedino Toma, koji je bio odsutan, nije na mah poverovao da je Hristos uskrsnuo, pa je morao lično da se uveri. Otuda naroda izreka: "ko neverni Toma".
Narod se međusobno pozdravlja rečima: "Hristos vaskrse!" odnosno "Hristos voskrese” i "Vaistinu vaskrse!” odnosno "Vaistinu voskrese ". Na ovaj način pravolsavni vernici se pozdravljaju sve do Spasovdana.
Na stolu u kići valja da stoji ukrašena činija sa ofarbanim jajima, a i prilikom tucanja jajima izgovara se, takođe, "Hristos vaskrse" i "Vaistinu vaskrse". Jaja se pravilno kucaju vrh u vrh, a šotku u šotku.
Na Vaskrs se prvo jede kuvano vaskršnje jaje, a onda ostalo jelo.Toga dana, ako gost dođe u kuću, daruje se farbanim jajetom, pa se onda poslužuje ostalim đakonijama.
Za Uskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje pre ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje pre ponoći, to bi značilo da će do narednog Uskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu.
Ujutru se valja umiti vodom u kojoj je potopljen dren, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje. Decu valja dotaći crvenim jajetom – da budu crvena i zdrava tokom godine.
Za Uskrs se mese posebni hlebovi. U istočnoj Srbiji i nekim delovima Vojvodine peku se lepinje s umetnutim celim jajetom (kovržanjak), koje su međusobno razmenjuju sa prijateljima.