U toku je izrada trećeg Prostornog plana Srbije za period od 2025. do 2035. godine.
Onaj iz 2019. godine, koji je prošao javnu raspravu i uvid javnosti, nije usvojen jer su se u međuvremenu menjali zakoni. Zato se kreće u izradu novog plana, koji bi, kako najavljuju u resornom ministarstvu, trebalo da bude usvojen do kraja ove godine.
A kada bude usvojen, svaki grad i opština tačno će znati gde može da se gradi put, bolnica, park ili industrijska zona, koji regioni su pogodni za poljoprivrednu, a koji za hemijsku proizvodnju.
"Prostorni plan Srbije mora stvoriti bolje mesto za život svih nas, a onda je posle naša obaveza da svojoj deci ostavimo zemlju zdravih pašnjaka, čistih šuma, čiste vode, čistog vazduha i naravno da udarimo temelje jednoj snažnoj ekonomiji", kaže arhitekta Branka Bošnjak. Reč je o krovnom dokumentu prostornog planiranja, koji utvrđuje strateška opredeljenja u svim oblastima od značaja za razvoj zemlje - od rudarstva do turizma.
Ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Aleksandra Sofronijević kaže da, što se tiče osnovnih strateških pravaca razvoja - oni se odnose i na razvoj infrastrukture, razmeštaj industrije, mreže puteva, vodotokova, dalekovoda, iz svih oblasti.
"Veliki prostor se posvećuje i zaštiti životne sredine i prirodnih dobara i zaštiti kulturnih nepokretnih dobara, unapređenju turizma ali takođe i planiranju. Demografski podaci su takođe jako bitni. Svi drugi planovi nižeg reda moraju biti usklađeni sa prostornim planom, tu jeste i najveći značaj njegovog donošenja", napomenula je Sofronijevićeva.
U resornom ministarstvu apeluju na lokalne samouprave da na vreme izrade prostorne planove i organizuju javne rasprave i uvide, kako bi posao bio završen u planiranom roku i Srbija konačno dobila Prostorni plan.
Glas javnosti R02S