Lihteneger je, za austrijski javni servis ORF, rekao da se prodaja kokaina preselila na internet, to jest darknet, mesindžer servise i društvene mreže.
– Ono što se može pročitati crno na belo pokazuje potencijal kriminalnih grupa, koje ne prezaju ni od čega – objasnio je on.
Takođe, ističe da se promenilo i da više kriminalne grupe iz Afrike ne drže prevlast nad trgovinom kokaina, već grupe sa Zapadnog Balkana.
– Pre svega Srbi su tu prvi – objasnio je brigadir austrijske policije.
On je istakao da su te grupe veoma organizovane, i postavljene kao jedno uspešno preduzeće.
ORF ukazuje da kolumbijanski farmeri proizvode više kokaina nego u doba Pablo Eskobara, i da preko evropskih luka bivaju zaplenjene nove rekordne količine.
Čak i u Austriji se broj uživaoca kokaina u najkraćem roku udvostručio.
ORF je, u razgovoru sa farmerima, saznao da imaju četiri puta godišnje rod, koji prerađuju u zeleno-sivu koka pastu, i koju prodaju gerilcima FARC-a.
U gradskim laboratorima se ta pasta prerađuje u beli prah.
Farmer za svoj proizvod dobije novac dovoljan da prehrani svoju porodicu, kako kaže, dovoljno da prežive.
Farmeri, prema ORF-u, dobijaju manje od prosečne godišnje plate od oko 2.000 evra.
Od prodaje “belog zlata” profitiraju pre svega kriminalni karteli, koji ubiraju milijardske iznose.
A ti karteli povezani su sa državom, kako je napisao Roberto Saviano u svojoj knjizi “Zero, zero, zero. Kako kokain vlada svetom”.
– U zemlji u kojoj je trgovina narkoticima najunosnija privredna grana najmoćniji bos te grane vredi više od ministra – ističe Saviano.
Prema Europolu-u u Kolumbiji se proizvodi godišnje 2.000 tona kokaina.
Prema izveštajima više od 60 odsto kokaina dolazi iz Južne Amerike, a od toga 40 odsto iz Kolumbije, što pokazuje da je ta zemlja najveći proizvodjač.
Većina kokaina brodovima dolazi u Evropu, i to preko velikih luka kakve su Antverpen ili Roterdam.
I pored pandemije je 2020. oko 215 tona kokaina zaplenjeno u tim lukama, a 2021. bilo je 240 tona.
– Policija kaže uvek da se radi samo o deset odsto kokaina namenjenog za evropsko tržište koje se zapleni – ukazao je Saviano.
Belgijska carinica Florans Anzzeliki kaže da je kokain najveći problem u Antverpenu.
I holandski novinar Teun Voeten tvrdi da je Antverpen najomiljenija luka kriminalnih organizacija.
– Nemoguche je prekontrolisati milione kontejnera koji pristižu. Jedan kontejner sadrži voće, a jedan voće i kokain – preneo je on.
Zatim se iz luke kokain prebacuje preko kurira u zemlje destinacije, i to često skriveno u njihovim telima.
Lihteneger kaže da je kod jednog kurira, u telu, pronađeno više od dva kilograma narkotika.
Gram kokaina u Beču se može naći već od 50 evra.
Lihteneger navodi da se narko bande bave i drugim kriminalnim delima.
U Austriji je oko 660 pripadnika policije, ondosno oko dva odsto čuvara reda, specijalizovano za borbu protiv narko-kriminala.
Broj uživaoca kokaina u EU iznosi oko 3,5 miliona, to jest 1,2 odsto ukupnog stanovništva.
To čini kokain, posle kanabisa, drugom najčešće korišćenom drogom u EU.
U Austriji je broj uživaoca kokaina 2015. bio još na tri odsto, a 2021. već šest procenata.
– Trend ka kokainu je veoma uočljiv i to na osnovu brojnih indikatora, od ispitivanja stanovništva, preko prijava, zaplena, ali i analiza otpadnih voda – navodi Martin Buss autor izveštaja o narkoticima u Austriji i direktor Centra za borbu protiv zavisnosti.
On ukazuje da problematično, po uživaoce, postaje kada kokain ne konzumiraju više preko nosa, već preko inekcije - prenosi vesti-online.com.