Kada prođe skupštinsku proceduru i stupi na snagu, Zakon o sudskim taksama doneće prvenstveno više namete, ali duži period zastarelosti, što znači da će dužnici za neplaćene takse pod okom izvršitelja biti pet godine, a ne tri kao što je po važećem zakonu.
U obrazloženju predloga zakona navodi se da iznosi taksi nisu menjani od 2009. godine, ali i da postoje problemi sa njihovom naplatom.
„Raspoloživi podaci koje su sudovi dostavili za 2023. i 2024. godinu pokazuju da u proseku više od 40 odsto izrečenih sudskih taksi ostaje nenaplaćeno, a preko 700 miliona dinara godišnje se prosleđuje javnim izvršiteljima“, navodi zakonopisac obrazlažući izmenu zakona.
Tako je, dodaje, u Osnovnom sudu u Leskovcu, procenat naplate u 2023. godini iznosio je svega 38 odsto, dok je Osnovni sud u Nišu u 2024. godini prosledio izvršiteljima preko 53 miliona dinara.
„Prvi osnovni sud u Beogradu ukupno je evidentirao više od 400 miliona dinara nenaplaćenih ili zastarelih potraživanja. Ovi podaci jasno ukazuju da postojeći mehanizmi nisu dovoljno efikasni i da se značajan deo potencijalnih prihoda gubi u fazi izvršenja ili zastarevanja“, ocenjuje Ministarstvo pravde koje je predlagač zakona.
Trenutni sistem naplate, kako se ocenjuje, u velikoj meri zavisi od interne prakse sudova i administracije, „što utiče na postojanje predmeta u kojima dolazi do zastarelosti potraživanja ili nepotpune primene taksene obaveze“.
„Predložene izmene i dopune zakona imaju za cilj da uklone upravo te uočene nedostatke i obezbede jednostavniji, ujednačeniji i pravno sigurniji sistem naplate“, navodi se u obrazloženju.
Preko sudova je, navodi se, tokom 2024. godine naplaćeno sudskih taksi u iznosu od 6.662.741.280 dinara, što je najveći iznos u periodu od 2020. do početka 2025.
Očekuje se, kako se navodi, da će predložene izmene i dopune Zakona o sudskim taksama dovesti do povećanja prihoda od sudskih taksi u 2025. godini za oko 610.000.000 dinara u odnosu na prethodni period.
„To znači da će ukupan iznos sopstvenih prihoda budžetskih korisnika po ovom osnovu iznositi preko 6,6 milijardi dinara“, precizira Ministarstvo pravde.
Iako je u apsolutnom iznosu uočen rast, realna vrednost sudskih taksi se, ističe se u obrazloženju – smanjivala usled toga što visina taksi nije menjana od 2009. godine, uprkos značajnim promenama u ekonomskim okolnostima.
„Rast cena života i usluga doveo je do stvarnog pada prave vrednosti naplate i uticao na budžetski efekat“, ukazuje ministarstvo.
Izmenama zakona povećava se minimalna osnovica za obračun takse, precizira se trenutak nastanka obaveze, što, kako se ocenjuje – „onemogućava izbegavanje plaćanja“, ali se i produžava rok zastarelosti naplate takse sa tri na pet godina, čime se, kako se navodi – povećava ukupan obim naplativih potraživanja.
„Takođe, taksena tarifa je korigovana postepeno – uvećani su nižii i srednji takseni razredi, uz uvođenje gornjih limita za visoke vrednosti sporova. Na primer, taksa za tužbu u sporu do 10.000 dinara iznosi 2.800 dinara, dok je maksimalna taksa u građanskim sporovima ograničena na 105.000 dinara, a u privrednim na 420.000 dinara. Ovakva struktura omogućava realno povećanje prihoda bez ugrožavanja pristupa pravdi“, ocenjuje zakonopisac.
Detaljne iznose sudskih taksi, pogledajte u Taksenoj tarifi, koja je sastavni deo predloga zakona – Taksena tarifa po Predlogu zakona o izmenama i dopunama Zakona o sudskim taksama.
Još jedna izmena odnosi se na raspodelu iznosa ukupno naplaćenih taksi.
Naime, naplaćene takse prihod su budžeta Republike Srbije – 40 odsto od ukupno naplaćenih taksi namenjeno je finansiranju tekućih rashoda sudova (osim plata), a 30 odsto za poboljšanje materijalnog položaja zaposlenih u sudovima, tužilaštvima i zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, kao i za investicije (ovaj procenat je sada niži i iznosi 20 odsto).
Glas javnosti /B07S