Vladi i Skupštini Srbije predati su zahtevi kojima se traži sledeće:
1) Razrešite dužnosti direktora i predsednika Upravnog odbora „Muzeja žrtava genocida“ u Beogradu – zbog drastičnog umanjenja žrtava genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH 1941-1945, i
2) Donesite odluku o sazivanju vanredne sednice Narodne skupštine Republike Srbije sa jedinom tačkom dnevnog reda – predlog “Rezolucije o ustaškom genocidu nad Srbima, Jevrejima i Romima u NDH 1941-1945”, koju je u 12. sazivu republičkog parlamenta inicirala najstarija narodna poslanica Smilja Tišma koja je kao dete preživela strahote logora u Jasenovcu, i čiji predlog Rezolucije tada nije prihvaćen u Narodnoj skupštini.
Skup je počeo intoniranjem srpske, jevrejske i romske himne i paljenjem sveća.
Foto:Glas javnosti
Okupljenima ispred Vlade Srbije obratili su se prof.dr Miladin Ševarlić, predsednik Društva srpskih domaćina i Gojko Rončević, koji je kao dete preživeo logor Jadovno.
Potom je u ime Pokreta srpske sabornosti, Rodoljubivog sabora i RAS akademije govorio prim. prof. dr Alek Račić, koji je obrazložio zahteve protesta da Vlada razreši Dejana Ristića dužnosti direktora Muzeja žrtava genocida u Beogradu, a episkopa pakračko-slavonskog Jovana (Ćulibrka) razreši dužnosti predsednika Upravnog odbora Muzeja, kao i svih njegovih funkcija u vezi sa genocidom. Obrazložio je i zahtev da Skupština Srbije održi vanrednu sednicu na kojoj bi bila razmatrana Rezolucija o ustaškom genocidu nad Srbima, Jevrejima I Romima u NDH tokom Drugog svetskog rata, ocenivši da bi na eventualnom referendumu više 90 odsto građana Srbije glasalo za Rezoluciju. Građanima se obratio i Dušan Bastašić iz udruženja Jadovno.
Foto:Glas javnosti
Zahtevi su predati na pisarnici Vlade Srbije, a potom su učesnici protesta, za koji su i sami organizatori ocenili da je odziv građana bio slab, krenuli u protestnu šetnju do Narodne skupštine gde su takođe predati zahtevi protesta.
Ispred Skupštine Srbije učesnicima protesta obratio se pukovnik u penziji Aleksandar Mihailović, predsednik Novog udruženja penzionera Srbije. On je ocenio neodgovornim većinu narodnih poslanika 12. saziva Narodne skupštine koji su bili uzdržani pri glasanju o predlogu Rezolucije o genocidu i konstatovao da oni nisu shvatili njen značaj za pokolenja i mir na ovim prostorima. Govorio je i Strahinja Kurdulija, autor Atlasa ustaškog genocida.
Foto:Glas javnosti
Protest je pod geslom stop reviziji istorijske istine o 700.000 novomučenika jasenovačkih u NDH 1941-1945, imao za cilj da Vlada Srbije smeni direktora i predsednika Upravnog odbora Muzeja žrtava genocida u Beogradu, zbog, kako je rečeno, revizionizma, odnosno višegodišnjeg javnog zalaganja za drastično umanjenje istorijskih činjenica o broju žrtava genocida u NDH 1941-1945, posebno u logoru Jasenovac. Jasenovački logor, kako je rečeno, bio je šest puta veći od Aušvica, u njemu je primenjivano 57 zverskih načina ubijanja žrtava, a jedini je u svetu koji je u sistemu „radnih“ logora imao logor za decu.
Foto:Glas javnosti
Protestni skup je organizovalo Društvo srpskih domaćina sa suorganizatorima, a to su, kako je navedeno: udruženja Krajišnika, preživela deca logoraši Smilja Tišma i Gojko Rončević, inače direktor Instituta “Dijana Budisavljević”, zatim Udruženje građana Jadovno 1941. iz Banjaluke i istoimeno iz Beograda, Evropska unija Roma, Pokret srpske sabornosti, Rodoljubivi sabor, Udruženje Ko nam truje decu, Udruženje Stara Bežanija, Novo udruženje penzionera Srbije, Društvo za podizanje memorijalnog centra srpskim žrtvama genocida u 20. veku,