Kako su pisali u junu, u pitanju je 33 kilometra ukupne dužine, ali nepoznate vrednosti, kao i izvođača, jer tender kako su istakli nije bio raspisan.
Međutim, istaknuto je i da je postavljanje ograde započeto bez ikakvih dozvola, sprovedenih predviđenih pravnih procedura duž granice iz pravca Preševa ka Bugarskoj a glavni problem bila je nezavršena eksproprijacija zemljišta koje je velikim delom u vlasništvu lokalnih Albanaca.
Lokalna samouprava u Preševu je u avgustu potvrdila za Radio Slobodna Evropa, da bi ograda trebalo da onemogući eventualne masovne ilegalne prelaske granice. Kao dokaz početka postavljanja ograde, objavljen je tvit sa fotografijom grupe "Azil u Srbiji Asylum Protection in Serbia" (Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila - pravna, psihološka, socijalna i integracijska pomoć).
Beležimo povećan broj pushbackova prema Makedoniji, a prema svedočenjima migranata na terenu na jugu Srbije. Ljudi posle četvrtog ili petog puta uspevaju da uđu u Srbiju i sa juga nastave dalje. Ubrzano se i nastavljaju radovi na postavljanju ograde prema Severnoj Makedoniji. pic.twitter.com/OUMHTfhlh9
— Azil u Srbiji Asylum Protection in Serbia (@APC_CZA) August 13, 2020
Šćiprim Arifi, predsednik opštine Preševo, rekao je da je izgradnja žičane ograde deo dogovora sa Evropskom unijom (EU).
-Mislimo da je ograda u funkciji dodatnog osiguranja granica zemalja van EU od izbeglica, koje će eventualno ponovo masovno krenuti takozvanom Balkanskom rutom, rekao je Arifi i dodao da ograda indirektno doprinosi procesu evrointegracijama, ali da on lično ima rezerve prema takvom tretmanu izbeglica.
Međutim ono što je nejasno a na šta RSE nije dobila odgovore je, kolika je dužina ograde kao ni iznos radova kao i ko ih finansira.
Iz Evropske komisije im nisu odgovorili na da li su upoznati ili konsultovani sa podizanjem ograde između Srbije i Severne Makedonije.
Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije, prema tvrdnjama RSE, ni posle nekoliko upita nije odgovorilo na pitanja o podizanju ograde.
Glas Javnosti je došao u posed dokumenta, Zaključka projekta zaprečavanja državne granice, saobraćajnih komunikacija, puteva i područja u svrhu onemogućavanja nezakonitog prelaska državne granice između Republike Srbije i republike Severne Makedonije i između Republike Srbije i Republike Bugarske van mesta graničnog prelaza, prepoznatog kao projekta od posebnog značaja za Srbiju sa utvrđenim detaljima u vezi sa eksproprijacijom čiji je krajnji korisnik Srbija, a za potrebe MUP, koji je označen kao poverljiv i potpisan 15. septembra od strane premijera Ane Brnabić i generalnog sekretara Vlade Novaka Nedića.
Pokušali smo da od premijerke Brnabić, dobijemo komentar i saznamo više detalja o ceni projekta, izvođaču i roku završetka radova, kao i to da li će se zemljište eksproprisati ili plaćati zakup, ali bez obzira na obećanje njenog PR, nismo uspeli.
Srbija se nalazi na takozvanoj Balkanskoj ruti, kojom migranti i izbeglice pokušavaju da dođu do zemalja EU.
Kako smo nezvanično saznali od izvora upućenog u ovu problematiku, sve češći incidenti s migrantima i protesti u vezi sa njima, imaju za cilj da oni u svojoj ruti proglase nezvanično Srbiju za "crvenu zonu", kao što su Bugarsku gde su maltretirani.
-Ukoliko se to dogodi, i označe nas kao nepoželjnu zemlju, neće se zadržavati a možda i ulaziti u nju, kaže nam izvor.
(Glas Javnosti)