Od pamučnih prediva koja se koriste u proizvodnji trikotaže i čarapa, preko vreća, zaštitnih mreža, prostirki, ograda do platna za skele, sve su to artikli koje proizvode preduzeća registrovana u delatnosti proizvodnje užadi, kanapa, pletenica i mreža.
Ova delatnost je veoma specifična, pre svega jer se fokusira na izradu proizvoda od različitih vlakana koji se koriste u mnogim sektorima privrede. To podrazumeva korišćenje prirodnih i sintetičkih materijala za izradu proizvoda različitih dimenzija, nosivosti i primene.
Komercijalista preduzeća iz Beograda koje se bavi proizvodnjom užadi i kanapa Milan Petronić kaže da se njihovi proizvodi upotrebljavaju i u građevini, transportu, pomorstvu, različitim sportovima, ali i poljoprivredi.
“Užad pravimo od različitih materijala, i od prirodnih i od veštačkih. Prirodna su najčešća konoplja i pamuk, dok su veštačka najlon, poliester, polipropilen. Posebno su sintetički materijali, poput poliestera i najlona, otporni na vlagu, sunce, hemikalije i habanje”, objašnjava naš sagovornik.
On dodaje da se firma bavi i proizvodnjom kanapa koji su nešto tanji oblici užadi.
“Njih isto pravimo od različitih materijala, a uglavnom se koriste u svakodnevnim poslovima kao što su vezivanje, zatezanje ili podrška teretima. Sa druge strane, pletenice su složeniji proizvodi koji se dobijaju isprepletanjem više niti ili vlakana, što im daje veću otpornost i fleksibilnost. Koriste se u specijalizovanim industrijama, poput automobilske, avioindustrije, nautičke industrije, pa i u sportu, recimo, za penjanje”, navodi Petronić.
Pandemijska godina poremetila je na kratko poslovanje ove delatnosti jer je, prema rečima našeg sagovornika, bilo teško doći do nekih sirovina i lanci snabdevanja nisu funkcionisali. Kriza se odrazila i na finansije, pa je dobit celog sektora u 2020. godini iznosila 19.214.000 dinara, da bi već naredne 2021. bila uvećana više nego dvostruko, na iznos od 48.385.000 dinara. Najbolja godina je za ovu delatnost bila prošla, 2023. kada je ukupna dobit svih preduzeća zajedno iznosila 59 miliona dinara.
Glas javnosti/BO2S