Više od dve godine, Džared Kušner je nastojao da izgradi kompleks kula sa Trampovim brendom na lokaciji u centru Beograda, koju je nekada bombardovao NATO.
Ali planovi su naišli na veliki otpor lokalnog stanovništva.
Potezi vlade predsednika Srbije Aleksandra Vučića da unapredi projekat izazvali su negodovanje među opozicionim poslanicima. Hiljade demonstranata izašlo je na ulice. Studenti i aktivisti se zavetuju da će okupirati teren kada buldožeri krenu sa radom.
Zaplet dolazi u trenutku kada se Kušnerovo finansijsko poslovanje pojačalo, dok se istovremeno vratio i u javni život.
Zet predsednika Trampa je prvobitno rekao da se neće vratiti u državnu službu. Ali sada preuzima veliku geopolitičku odgovornost, dobrovoljno ulazeći u vođenje pregovora SAD o okončanju rata između Rusije i Ukrajine, nakon slične uloge u Gazi.
Istovremeno, on vodi firmu privatnog kapitala vrednu 4,8 milijardi dolara koja investira globalno, a uglavnom je finansiraju vlade Bliskog istoka. Ta firma, Affinity Partners, deo je rekordnog otkupa Electronic Arts-a od 55 milijardi dolara i pomaže u finansiranju agresivne ponude Paramount-a za Warner Bros.
Srpska kriza je počela kada je Vučićeva administracija pokušala da ukloni zaštitu kulturne baštine sa bivšeg vojnog kompleksa koji namerava da prenese Kušnerovoj kompaniji.
Specijalni tužilac je zakočio proces, uhapsivši vladinog zvaničnika zbog navodnog falsifikovanja dokumenata i pokrenuvši širu istragu. Kao odgovor, vladajuća stranka je zaobišla istragu usvajanjem dve brze mere u parlamentu, oduzimajući zaštićeni status lokalitetu i brojnim drugim starim zgradama.
Protivnici su osudili ovakav potez kao neustavan i korumpiran, navodeći da Vučićeva vlada pokušava da stekne naklonost Amerike. Balkanska zemlja - istorijski bliska Moskvi, ali sa mnogim vezama sa Zapadnom Evropom - ima mnogo toga što želi od Trampove administracije, kao što je ukidanje sankcija svojoj jedinoj rafineriji nafte.
„Vi to zovete investicijom, mi to zovemo veleizdajom“, rekla je Marinika Tepić, vodeća opoziciona poslanica, u parlamentu.
Vučić kaže da Kušnerov sporazum nema nikakve veze sa politikom, već se odnosi na rekonstrukciju "rugla u centra grada" koji je vlada godinama pokušavala da rekonstruiše.
Portparol kompanije Affinity rekao je da firma nema veze sa navodnim falsifikatom i da preispituje projekat.
Portparolka Bele kuće je rekla: „Predsednik Tramp ima člana porodice od poverenja i talentovanog savetnika u Džaredu Kušneru“, rekavši da je on „velikodušno pružao svoju stručnost kada je to od njega zatraženo“.
U SAD, visoki zvaničnici administracije obično moraju da se odreknu privatnih poseda. Ta polisa služi zarad izbegavanja potencijalnih sukoba interesa koji mogu da utiču na političke odluke. Ipak ograničenja se ne odnose na Kušnera, jer je on neformalni, neplaćeni savetnik.
Kušner tvrdi da je rekao svojim investitorima kako ne bi trebalo da očekuju nikakav povoljan tretman od Amerike. Govoreći za „60 minuta“ zajedno sa kopregovaračem u vezi Rusije i Gaze, Stivom Vitkofom u oktobru, rekao je: „Niko ne može pokazati slučaj u kojem smo Stiv ili ja vodili bilo kakvu politiku ili radili bilo šta što nije bilo u interesu Amerike“.
Beli mermer i crveni krečnjak
Sporna lokacija je bivši kompleks Generalštaba, dva poslovna objekta izgrađena za tadašnju jugoslovensku vojsku 1964. godine sa modernističkim dizajnom obloženim hrvatskim belim mermerom i srpskim crvenim krečnjakom. Tokom prolećne vazdušne kampanje 1999. godine, čiji je cilj bio zaustavljanje etničkog čišćenja koje je predvodio srpski predsednik Slobodan Milošević, avioni NATO saveza bombardovali su i delimično uništili taj kompleks. Milošević je svrgnut, ali lokacija i dalje odjekuje kao simbol nacionalnog identiteta, posebno za političku desnicu, što komplikuje napore da se pretvori u spomenik ili privatni komercijalni objekat. Kao rezultat toga, ostaje ruševina - uglavnom stojeći skelet sa čeličnom armaturom koja viri iz iskrivljenih betonskih zidova.
Kritičari sa svih strana su stoga pronašli mnogo toga što im se ne sviđa. Levičari to nazivaju poklanjanjem javne imovine bez otvorenog procesa. Sa desnice, nacionalisti osuđuju prodaju porodici povezanoj sa najmoćnijom zemljom u NATO-u, mesta koje smatraju svetim tlom.
Protivnici ovog projekta u Srbiji se sada žale Ustavnom sudu zemlje da blokira nedavno doneti zakon. Vladini zvaničnici, u međuvremenu, preduzimaju mere da se uvedu nova ograničenja za kancelariju specijalnog tužioca koji je preokrenuo proces odobravanja.
Aktivista Đorđe Miketić rekao je da radi sa mrežom od skoro 300 ljudi koji prate lokaciju – posmatrajući sa prozora, patrolirajući kasno noću i povremeno spavaju u kamperu.
Žele da uoče ekipe za rušenje koje dolaze, a zatim da oglase uzbunu studentskim demonstrantima, zaštitnicima prirode i drugim aktivistima koji planiraju da okupiraju lokaciju.
Višestruki slični napori usporili su velike projekte koje je vodila srpska vlada poslednjih godina – ali ih na kraju nisu zaustavili.
Miketić je rekao da se borba neće voditi „kroz institucije, već više na ulicama“.
Partneri iz Emirata
Kušner se prvi put uključio u projekat nakon Trampovog prvog mandata. Rekao je da ga je projektu privukla rastuća živost Beograda, gde su cene nekretnina porasle, a nagli porast novih stambenih projekata privukao je bogatiju publiku.
Ubrzo nakon što je osnovao Affinity, bivši Trampov izaslanik za Balkan, Ričard Grenel, predložio je Kušneru da se uključi u projekat. Početkom 2024. godine, postigao je dogovor o nekretnini sa Vučićevom vladom.
Doveo je partnere, ušavši u zajedničko preduzeće sa Eagle Hills-om, građevinskom kompanijom sa sedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima sa iskustvom u Beogradu. Hotel će biti brendiran pod brendom Trump Organization, dogovor koji je postigao nakon razgovora sa svojim zetom, Erikom Trampom.
Negativne reakcije nisu ograničene samo na Srbiju.
Srpska izjava da Kušner mora da izgradi „spomenik posvećen svim žrtvama NATO agresije“ takođe je izazvala napade, uključujući i napade Veslija Klarka, vojnog komandanta NATO-a tokom Balkanskog rata, i demokratskih poslanika.
Izveštaj Evropskog parlamenta izdvojio je zgradu Generalštaba, navodeći da je parlament „duboko zabrinut zbog sve većeg političkog mešanja u zaštitu nasleđa u Srbiji“.
Arhitekte i zaštitnici spomenika takođe su se okupili protiv plana. „Projekat koji brišu je veoma važno arhitektonsko delo“, rekla je Ana Miljački, profesorka arhitekture srpskog porekla na Masačusetskom tehnološkom institutu. To bi bilo kao „postavljanje Trampovog hotela“ na zgradu I. M. Peja u Nacionalnoj galeriji umetnosti u Vašingtonu, dodala je.
Glas javnosti / Vol Strit