Pionirski grad u Košutnjaku, Beograd, mora ostati isključivo mesto za smeštaj i sportske aktivnosti dece iz cele Srbije! Svako dete iz drugih delova Srbije treba da ima priliku da besplatno boravi bar dva dana u Pionirskom gradu, uživa u pozorišnim predstavama, upozna svoju prestonicu i učestvuje u svakodnevnim sportskim takmičenjima.
Pionirski grad je namerno zapušten uz znanje urbanista i gradonačelnika, sa ciljem da ga "otkupi investitor" za izgradnju zgrada i ostvarivanje profita. Kao što Jadar ne sme da zatruje Srbiju, tako ni Pionirski grad ne sme biti otet od dece Srbije i prodat lopovima, kao što se desilo sa Filmskim gradom, industrijom Rakovica, Zmajem Zemun, IMT-om i stotinama drugih društvenih objekata širom Srbije!
foto: Glas javnosti/Grok
Pionirski grad u Košutnjaku, Beograd, osnovan je 1947. godine dobrovoljnim radom omladinskih radnih brigada, kao deo koncepta pionirskog pokreta preuzetog iz Sovjetskog Saveza. Namenjen je bio rekreaciji i edukaciji dece uzrasta 7–15 godina, pod okriljem Saveza pionira Jugoslavije. Projektovao ga je arhitekta Rajko Tatić, integrišući objekte sa prirodnim okruženjem Košutnjaka, poznatog kao „vazdušna banja“ zbog čistog vazduha i guste šume. U 19. veku na tom mestu postojao je sanatorijum za oporavak dece, a za vreme Kneza Miloša Obrenovića Košutnjak je uređen kao dvorsko lovište. Tokom Drugog svetskog rata, na mestu Pionirskog grada nalazio se nemački vojni štab za jugoistočnu Evropu.
U početku, Pionirski grad je zauzimao 8,4 hektara, proširen je 1961. na 18,7, a do kraja 1962. na 40 hektara. Imao je dečiju železnicu sa tri stanice („Kosmaj“, „Sutjeska“, „Jastrebac“), koja je radila do šezdesetih godina, kada je ugašena zbog dotrajalosti. U planu je bila izgradnja društvenog centra, stambene zone sa 400 kreveta i drugih objekata, ali mnogi planovi nisu u potpunosti realizovani. Tokom sedamdesetih, izgrađena je nova centralna zgrada, a kompleks je uključivao amfiteatar, učionice, radionice, muzej, restoran i sportske terene.
Tokom godina, Pionirski grad je doživeo periode zapuštenosti, posebno tokom devedesetih i ranih 2000-ih, kada su objekti izdavani privatnim firmama, uključujući snimanje rijaliti programa „Veliki brat“. Godine 2015. uhapšen je tadašnji direktor zbog finansijskih malverzacija. Od 2017, pod novim rukovodstvom, započeti su radovi na vraćanju prvobitne namene – edukaciji i rekreaciji dece. Grad Beograd je 2020. doneo odluku o rekonstrukciji, uključujući rušenje starih paviljona, izgradnju novih smeštajnih kapaciteta za 400 dece, zatvorenog bazena i objekata za sport i edukaciju.
Danas Pionirski grad ostaje važan centar za dečije aktivnosti, sa amfiteatrom od 400 mesta i planovima za dalju obnovu, uz naglasak na očuvanje njegove izvorne svrhe – pružanje besplatnog boravka, sportskih i kulturnih aktivnosti za decu iz cele Srbije.