Zbog toga se ovaj praznik doživljava kao dan snažne duhovne energije, molitve i zahvalnosti. U mnogim srpskim domovima Aranđelovdan se slavi kao krsna slava, a uz svečanu trpezu porodice se okupljaju kako bi obeležile zaštitu svetitelja koji je, prema verovanju, čuvar domova i pravednika.
U pravoslavnoj tradiciji, Arhangel Mihailo zauzima posebno mesto. Smatra se vođom nebeske vojske, braniteljem vere i onim koji se bori protiv svih sila tame. Vernici mu se obraćaju za zaštitu, snagu i unutrašnji mir. Njegova uloga je da štiti porodice, čuva domove od nevolja i vodi pravednike putem istine. Na ovaj dan, mnogi se mole za zdravlje, stabilnost i duhovnu sigurnost.
Aranđelovdan je poznat po svečanim običajima koji se prenose generacijama. Najvažniji deo obreda su paljenje slavske sveće, koja simbolizuje Božju svetlost i prisustvo Arhangela Mihaila i lomljenje slavskog kolača, koji predstavlja jedinstvo porodice, blagoslov i zajedništvo.
Hrana na trpezi zavisi od toga da li praznik pada u vreme posta. Ako je dan posni, pripremaju se jela od ribe, povrća i posni kolači. U danima van posta trpeza je bogatija i uključuje meso, pečenje i tradicionalne slavske đakonije.
Ikona Svetog Arhangela Mihaila zauzima počasno mesto u domu tokom praznika. Pred njom se pale sveće, izgovaraju molitve i izražava zahvalnost za blagostanje u porodici. Aranđelovdan je i vreme kada se ljudi okupljaju, zajedno ručaju i dele radost i mir praznika. To je dan kada se porodica povezuje u veri i ljubavi.
Šta se izbegava na Aranđelovdan? Teški fizički poslovi
Tradicionalno se veruje da se na ovaj praznik ne rade naporni poslovi poput sečenja drva, šivenja, kopanja ili bilo kakvih radova koji zahtevaju fizički napor. Dan je namenjen odmoru, molitvi i duhovnoj tišini.
Glas javnosti T02S